Riječ je o iznosu od čak 4,66 milijardi kuna! Pretpostavlja se da su građani zadržali značajan iznos kuna iz sentimentalnih razloga, ocjenjuju da ih zadržavanje nekoliko novčanica i kovanica neće osiromašiti, a ipak žele sačuvati primjerke domaće valute
Godinu dana nakon uvođenja eura građani i dalje kod kuće drže
veliki iznos kuna, čak 4,66 milijardi ili trećinu iznosa koji je
bio u optjecaju do kraja prošle godine (14,7 milijardi kuna),
piše u subotu Jutarnji list.
To ujedno znači da, barem za sada, propuštaju uzeti gotovo 620
milijuna eura. Proces konverzije bio je najintenzivniji krajem
prošle i početkom ove godine, a nastavio se vrlo umjerenim
tempom.
Tako je u posljednja četiri mjeseca iznos gotovine kuna smanjen
za nešto više od pola milijarde, ali to se uvelike pripisuje
činjenici da su tijekom ljeta zaostale kune vraćali strani
turisti koji su se vratili u Hrvatsku.
Kada se zasebno razmatraju novčanice i kovanice, podaci HNB-a
pokazuju da je u sustavu i dalje 12 posto novčanica i čak 75
posto kovanica. Ako je od oko 3 milijarde kovanica kune u sustavu
i dalje njih 2,24 milijarde, čini se da je za te svrhe osigurana
vojarna Croatia prilično prazna.
Pretpostavlja se da su građani zadržali značajan iznos kuna iz
sentimentalnih razloga, ocjenjuju da ih zadržavanje nekoliko
novčanica i kovanica neće osiromašiti, a ipak žele sačuvati
primjerke domaće valute.
Drugi razlog mogao bi biti zakonom motiviran, zbog spornog načina
stjecanja novca, a moguće da je još nešto ostalo i u džepovima
turista. Pozivajući se na iskustva drugih zemalja koje su uvele
euro, HNB navodi da se “nikad ne zamijeni cjelokupan gotov novac
bivše valute”.
Raspoloživi podaci središnjih banaka pokazuju da su građani
eurozone u prosjeku zadržali 3,16 posto novčanica nacionalnih
valuta.
Predvodi Estonija s čak 7 posto nevraćenih novčanica, a u druge
dvije baltičke zemlje, Latviji i Litvi, taj je prosjek oko 3,5
posto premda su euro uvele tri, odnosno četiri godine kasnije
(2014. i 2015.). Primjerke svoje valute za uspomenu uvelike su
zadržali i Nijemci: u sustavu im je ostalo 4,7 posto novčanica
marke, vrijednost 5,7 milijardi, piše novinarka Jutarnjeg lista
Marina Klepo.