Ako ste se pitali tko je pobjednik u inflaciji, evo vam odgovora. To su pomorci, game developeri i brokeri, njima je plaća najviše rasla. RTL Direkt raspitao se kome su i koliko rasle plaće i koji su poslovi danas najtraženiji
Ako prodajete suvenire na Adventu, ili dijelite ljudima topli
napitak, ili pripremate kobasice ili fritule, radite neke od
najtraženijih poslova u Hrvatskoj. Turistička sezona možda jest
završila, ali u srcu nam je i dalje konzumerizam pa se tako i na
tržištu rada stvari slabo mijenjaju. I dalje su najviše na cijeni
ugostiteljske i uslužne djelatnosti. Preciznije, najtraženiji u
Hrvatskoj su prodavači, skladištari, konobari, vozači, radnici u
proizvodnji i kuhari, piše Danas.hr.
U Hrvatskom zavodu za zapošljavanje potvrđuju i da je oglasa za
posao više nego ikad. “U prvih 11 mjeseci traženo je 245.507
radnika, što je 2,5 posto više nego u istom razdoblju prošle
godine, tako da se radnici i dalje traže, 6,5 posto više radnih
mjesta je traženo preko Zavoda”, rekla nam je Anđelka
Batina iz Odjela analitike i statistike u HZZ-u.
I svima su, kako se Vlada stalno hvali, rasle plaće. Prosječna je
bila 1165 eura, što je čak 16 posto više nego u 2022. No, puno
nam više govori medijalna plaća, koja ne doseže ni 1000 eura, što
znači da polovica građane ne zarađuje niti toliko. I zato, unatoč
rastu, istraživanja pokazuju nezadovoljstvo radnika.
“Da se razumijemo, trend je dobar plaće su rasle i nominalno i
realno, ali su one male, i onda kada rastu, to i dalje ne
uzrokuje dovoljno zadovoljstva”, kaže profesor Zvonimir
Galić s Katedre za psihologiju rada Filozofskog
fakulteta u Zagrebu.
Najbolje mjesto za uvjeriti se u takve tvrdnje ispada ovogodišnji
Advent. U situaciji kada imamo povijesno visoku inflaciju ljudi
jako paze što i kako tamo troše, jer apsolutno nitko od ljudi
koje smo pitali nije rekao da im je plaća u prošloj godini rasla
toliko da bi pratila rast inflacije osim jednog Slovenca. Jedni
su rekli da im plaća uopće ne raste, drugi da donekle raste, ali
ne u dovoljnoj mjeri, a treći da u Hrvatskoj uopće nema rasta
plaća.
Ustvari ima, i to itekakvog. Podaci govore da su rekorderi u
rastu plaće u odnosu na prošlu godinu mornari, odnosno pomorci,
kojima je plaća u prosjeku rasla čak 71 posto, oni koji rade
kompjuterske igre u prosjeku imaju 57 posto više, brokerima je
plaća skočila za trećinu, otprilike toliko i vozačima hitne
pomoći i stjuardesama, tek nešto manje i šumarima.
No, i direktor portala MojPosao Igor Žonja slaže
se da aktualan rast preniskih plaća nije dovoljan. “Ljudi stvarno
razmišljaju o drugom poslu, opet razmišljaju i da napuste
Hrvatsku, samo što će je malo teže sada napustiti, jer Njemačka
ide u recesiju, gdje većina ljudi ide, Irska također, gdje ide
većina. Tako da imamo dosta izazovnu situaciju na tržištu”, kaže
Žonja.
U krizi su IT sektor, polako i građevinski. A dok ima mladih koji
ne misle zbog novca mijenjati struku, poput studentica
Filozofskog fakulteta koje primarno gledaju da ih posao zanima i
daje im mogućnost za napredak, a neke čak ni za dvostruku plaću
ne bi radile izvan struke, istraživanja govore da upravo mladi
najbolje prate svjetske trendove na tržištu rada.
“Istraživanja pokazuju da se naši mladi više ne razliku od mladih
u drugim zemljama. Prije je mladima kod nas bilo samo važno
dobiti bilo kakav posao, pa će se kasnije snaći, a sada oni žele
dobar posao i dobru plaću, ali i druge stvari – rasti i razvijati
se, imati smisao u poslu, kao i balans ostalih životnih uloga”,
kaže profesor Galić.
Nastavlja se utrka inflacije i plaća koje će očito morati rasti
više da se poskupljenja osjete sve manje.