Od ove bolesti najugroženija su novorođenčad i dojenčad kod kojih bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i smrtonosna
Kako je izvijestio HZJZ povećava se broj oboljelih od hripavca,
najviše među djecom. U cijeloj Hrvatskoj organizirani su punktovi
za testiranja na zarazu, a epidemiolozi i dalje preporučuju
cijepljenje kao najbolju zaštitu.
Prema evidenciji HZJZ-a do sada je u Hrvatskoj od hripavca
oboljelo 2312 osoba, najviše u Gradu Zagrebu, a nakon toga u
Splitsko-dalmatinskoj županiji. Najveći broj oboljelih je u dobi
od 10 do 14 godina.
“Ovo je najveći broj oboljelih od hripavca u Hrvatskoj u
posljednjih 40 godina. Sve je započelo ljetos u
Splitsko-dalmatinskoj županiji, koja, uz Dubrovačko-neretvansku,
ima najslabiju procijepljenost dječje populacije ne samo protiv
ove, već i drugih zaraznih bolesti, nasuprot
Vukovarsko-srijemskoj i Međimurskoj županiji koje prednjače u
razini procijepljenosti stanovništva u Hrvatskoj”, navode u
Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i dodaju da se bolest od
jesenas proširila u najvećoj mjeri na Zagreb i okolno područje.
U Osijeku se testiranje na hripavac obavlja u Nastavnom zavodu za
javno zdravstvo Osječko-baranjske županije na lokaciji Franje
Krežme 1. Dnevno se testira stotinjak osoba, a zaraženih dosad je
80-ak.
Od ove bolesti najugroženija su novorođenčad i dojenčad kod kojih
bolest može biti vrlo teška, a u pojedinim slučajevima i
smrtonosna. Za djecu koja su primila sva potrebna cjepiva bolest
nije opasna, a u većini slučajeva nema ozbiljnijih komplikacija.
Početni simptomi bolesti su povišena tjelesna temperatura i
šmrcanje, a nastavlja se pojačanim kašljem, često s hripanjem kod
snažnijeg udaha. Ponekad izaziva i povraćanje. Oporavak može
potrajati tjednima, pa i mjesecima.
Zaraženi po dobnim skupinama na datum 8. prosinca:
| Dob | Oboljeli |
| 0 | 57 |
| 1-4 | 116 |
| 5-9 | 197 |
| 10-14 | 1027 |
| 15-19 | 603 |
| 20-40 | 93 |
| 41-59 | 131 |
| 60+ | 26 |
| Ukupno | 2250 |
Sankcije za one roditelje koji sprječavaju svojoj djeci
ostvarivanje prava na njihovo zdravlje
Izvan radnog vremena testnih mjesta, svi akutno oboljeli s
izraženim simptomima bolesti mogu se javiti na objedinjeni hitni
bolnički prijem, te im se tamo u sklopu obrade, ukoliko se
postavi sumnja na hripavac, može napraviti test. “U Zakonu o
zaštiti pučanstva od zaraznih bolesti jasno su naznačene obveze
roditelja i skrbnika vezano uz cijepljenja i imunizaciju
novorođenčadi i malodobne djece, te sankcije za one roditelje
koji sprječavaju svojoj djeci ostvarivanje prava na njihovo
zdravlje koje je, prema mišljenju zdravstvene struke, ali i
stajalištu Ustavnog suda iz 2014. godine, veće od prava roditelja
ili skrbnika na njihov osobni odabir”, kaže ravnatelj Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo Krunoslav Capak i dodaje kako, unatoč
smanjenoj razini procijepljenosti posljednjih godina u pojedinim
dijelovima Hrvatske, nisu korištene represivne sankcije prema
roditeljima, već se pribjegavalo povećanju informiranosti građana
i savjetovanju o učinkovitosti cjepiva u zaštiti zdravlja
najosjetljivije populacije.
Cijepljenje najučinkovitija zaštita
Cijepljenje protiv hripavca i drugih zaraznih bolesti je i dalje
najučinkovitija zaštita novorođenčadi i dojenčadi, kao i djece
druge dobi koje se provodi prema programu cijepljenja. HZJZ je od
početka epidemije objavio niz uputstava i priopćenja o zaštiti od
hripavca za opću populaciju, za djecu u kolektivima, za trudnice,
te o postupanju s oboljelima i kontaktima oboljelih. U ovo
vrijeme širenja oboljenja od hripavca cijepljenje se preporučuje
i trudnicama, I to zbog zaštite novorođenčadi majčinim
antitijelima do momenta kada se dijete može cijepiti i na taj
način steći vlastiti imunitet.
“Nažalost, kao i tijekom pandemije COVID-19, i sada u javnom
prostoru ima onih koji šire neprovjerene i znanstveno
neutemeljene informacije o hripavcu, o štetnosti cijepljenja
nasuprot znanstveno i praktično dugogodišnje dokazanoj činjenici
kao najučinkovitijoj zaštiti djece i odraslih ne samo od
hripavca, već i drugih zaraznih bolesti, kao i onih koji
pokušavaju politizirati ovo isključivo zdravstveno pitanje”,
ističe ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak i dodaje da zdravstveni
djelatnici, osim pružanja medicinske pomoći pacijentima, imaju
zadaću u javnosti širiti znanstveno i stručno utemeljene
informacije i pomagati građanima u podizanju vlastite razine
zdravstvene pismenosti u prepoznavanju opasnosti za njihovo
zdravlje i najboljim načinima njegove zaštite, piše
Net.hr.