Lažan osjećaj niskih cijena ima čak 77 posto anketiranih (77,1 posto)
Problema i nesnalaženja još ima, mnogi od nas preračunavaju i
dalje u staru valutu, a rezultate ekskluzivnog istraživanja
Promocije plus za
RTL donosi Adrian De Vrgna.
Uveli smo euro prije nešto manje od godine – a da je ta odluka
bila loša, smatra gotovo polovina ispitanika (48,7 posto). Za
manje od trećine (30,7 posto) euro je dobra stvar. A da ima svoje
pozitivne i negativne strane, smatra oko 17 posto (16,7 posto).
Jesmo li se naviknuli?
Tu stojimo bolje: Dvije trećine (65,8 posto) zna baratati eurom,
no trećina građana (33,1 posto) ima poteškoće ili se uopće nisu
naviknuli.
Tko još preračunava u kune?
Automobile i stanove ne, ali niže iznose mnogi – opet dvije
trećine ispitanika (65,3 posto), dok trećini to ne pada napamet
(33,6 posto).
Što nam stvara problem?
To je sitniš, bakreni, oko 57 posto (57,2 posto). No, značajan je
postotak onih koji ni s eurocentima problema nemaju (40,7 posto).
Zavara nas mala brojka jer imamo lažan osjećaj niskih cijena. 10
eura, za koje se sve manje toga može kupiti, je nekadašnjih 75
kuna. Lažan osjećaj niskih cijena ima čak 77 posto anketiranih
(77,1 posto).
Život je svima skup. Je li kriv euro?
Ovdje su ispitanici mogli dati više odgovora – ali onaj da su
krivi trgovci i želja za ogromnom zaradom, dobio je najviše
glasova. Gotovo 90 posto (88,6 posto). Nova valuta je drugi
najčešći odgovor (82 posto), a tik do njega je Plenkovićeva
Vlada, koja je zakasnila s mjerama obuzdavanja cijena (81,6
posto).
Znači, ipak nije euro kriv za udar na standard. Ili nije jedini
krivac. Već kako to biva – splet više okolnosti. Dovoljno da svi
skupa radimo na boljem standardu i da se odlijepimo od europskog
dna. A na tome, prije svega, treba raditi Vlada.
Napomena: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus
na uzorku od 1300 ispitanika, od 4. do 7. prosinca.
Standarna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti
od 95 posto.