''Oni koji su mlađi od tri mjeseca i oni koji nisu dobili niti jednu dozu cjepiva - ti su opasnosti su da dobiju tzv. hipertoksični oblik bolesti od kojega mogu i podleći'', rekao je Goran Tešović
Ispred Hrvatskog zavoda za javnog zdravstva u Zagrebu ovih dana,
po kiši i zimi, opet su gužve i redovi kao u vrijeme pandemije
koronavirusa. Razlog? Hripavac. Hrvatskom se ovih dana širi
bolest za koju lijek, odnosno cjepivo postoji već 64 godine, a
oboljelih je više od tisuću.
O ovoj bolesti, koja najteže pogađa bebe i za njih može biti
kobna, u RTL Direktu govorio je Goran
Tešović, pročelnik Zavoda za infektivne bolesti djece
Klinike “Dr. Fran Mihaljević”, javlja Danas.hr.
Na pitanje je li ga iznenadila epidemija hripavca, Tešović kaže:
“Možda bi bilo preuzetno reći da sam i očekivao. Mislim hoće li
se, da li bi se dogodilo ove ili iduće godine – to je jedino
pitanje. Možda je malo veći broj slučajeva nego što smo mogli
očekivati.”
“Oni koji su mlađi od tri mjeseca i oni koji nisu dobili niti
jednu dozu cjepiva – ti su opasnosti su da dobiju tzv.
hipertoksični oblik bolesti od kojega mogu i podleći. Dakle, oni
mogu razviti teški oblik globalne respiratorne insuficijencije i
umrijeti zbog sekundarne plućne hipertenzije koja nastaje zbog
tog ogromnog broja limfocita koji se stvara u tom obliku bolesti
i koji se onda zaglavljuje u plućnoj cirkulaciji i koji je vrlo
teško liječiti”, dodao je.
Nismo još dosad u Hrvatskoj imali toliko teške slučajeve. “U ovoj
epidemiji ne, ali smo ih prethodnih godina, odnosno prije
pandemije imali. Mi smo nedavno gledali te naše rezultate i imali
smo nekih desetak bolesnika u zadnjih deset godina prije
pandemije. Govorimo o ovim najtežim kliničkim oblicima. Godišnje
smo ih viđali nekoliko desetaka koji su bili hospitalizirani kod
nas”, rekao je Tešović.
U početku kao da je prehlada
Problem je s ovom bolešću, što u početku zapravo izgleda kao
obična prehlada.
“To je problem s epidemiološkoj stajališta zato što omogućava
širenje infekcije. Karakteristični kašalj koji je prisutan kod
predškolske, školske djece i adolescenata, mlađih odraslih ljudi
se javlja negdje nakon deset dana do dva tjedna. Prema tome, u
tom prvom kataralnom stadiju bolesti, vi ga ne možete razlikovati
od obične prehlade, a bolest je iznimno zarazna. Dakle, kada
rangirate zaraznost zaraznih bolesti, onda su na prvom mjestu su
ospice kao najzaraznije, a onda su na drugom mjestu covid,
odnosno hripavac. Što znači da jedna osoba će zaraziti 15-16
neimunih osoba”, otkrio je pročelnik.
Podaci Zavoda za javno zdravstvo kažu da je u, primjerice,
Dubrovačko neretvanskoj županiji samo 30 posto djece
procijepljeno za hripavac. Postavlja se pitanje koliko su to
zabrinjavajuće brojke?
“Dakle, ako tamo bude ušla infekcija u populaciju, čini se da
tamo za sada nema veći broj oboljelih, onda će postotak oboljelih
u odnosu na ukupnu populaciju vjerojatno biti veći. Dakle ono što
treba istaknuti to je ponovno da je glavna rizična populacija,
odnosno glavnu rizičnu populaciju za hripavac, predstavljaju vrlo
mala dojenčad. Prema tome, ona trebaju dobiti čim prije prvu dozu
cjepiva i, naravno, treba poticati cijepljenje trudnica, koje
očekuju da će roditi dijete unutar idućih nekoliko mjeseci, da se
cijepe protiv hripavca i da se, dakle, zaštićuju pasivno
prenesenim protutijelima tu djecu prije nego što dobiju prvu dozu
cjepiva”, rekao je Tešović.
Što je uzrok necijepljenju?
Upitan misli li da ima neke veze strah i skepsa oko covid cjepiva
s necijepljenjem djece od zaraznih bolesti, Tešović je rekao:
“Trend nešto nižih cijepnih obuhvata postoji u Hrvatskoj
posljednjih deset godina. Dakle, pandemija na to nije imala nekog
značajnijeg utjecaja. Vi kad gledate postotke primovakcinacije i
revakcinacije u Hrvatskoj, onda su oni u posljednjih 3-4 godine,
5 godina niži nego što su bili prije 15 godina. Dakle, svake
godine, recimo i to malo pada, ali na to pandemija nije imala
značajnog utjecaja.”
Postavlja se i pitanje koliko je zabrinjavajuće ovo što se događa
u Kini, budući da se govori o povećanom broju upala pluća.
“Prema svim informacijama koje su dostupne to su upale pluća koje
su također u povećanom broju upravo zato što su kod njih striktne
epidemiološke mjere trajale dulje nego drugdje. Pa, dakle su
ljudi živjeli u nekim situacijama, odnosno u okolnostima u kojima
je transmisija respiratornih patogena bila smanjena ili
onemogućena. Sad imate, dakle, taj jedan povratni fenomen gdje se
zaražavaju svi oni koji bi se bili normalno zarazili prošle,
pretprošle godine itd. A prema onome što mi znamo, to su
uobičajeni patogeni. Dakle, oni na koje smo navikli prije
pandemije”, objasnio je Tešović.
“Prema informacijama koje stižu iz Kine, pod pretpostavkom,
naravno, da su one apsolutno točne, to su prvenstveno djeca koja
su oboljela od upale pluća uzrokovane mikroplazmom pneumonije i
nešto u manjoj mjeri respiratornim sincicijskim virusom, virusom
gripe i još uvijek ovim covidom, odnosno Sars-Cov-2”, dodao je.