Marija Pernjek je u solarne panele za svoju kuću u okolici Krapine uložila 11.500 eura, a država joj je vratila 60 posto tog iznosa
Manji troškovi režija i očuvanje okoliša? Moguće je i to preko
solarnih panela. Država za kućanstva pokriva 50 posto troškova
ugradnje, za to je spremno 12 i pol milijuna eura, a koje uvjete
morate ispuniti i kako se prijaviti donosi RTL Danas.
Sunčan dan za Mariju Pernjek iz okolice Krapine
uvijek je dobra vijest jer zbog solarnih panela računi za osam
mjeseci joj dolaze prazni.
“Od ožujka pa do listopada ne plaćamo, a plaćamo od studenog do
veljače kad je puno manje sunca. Na računima je to ušteda od 440
eura godišnje, kada bi to usporedili sa cijenom od prije kada smo
plaćali struju cijelu godinu, ali sada punim i svoj električni
automobil”, navodi Marija, a doznaje se kako joj je to dodatna
ušteda od oko 3000 eura na godišnjoj razini.
Marija je u solarne panele uložila 11.500 eura, a država joj je
vratila 60 posto tog iznosa.
“Odakle mi ideja? Pa uvijek su mi bile interesantne te solarne
elektrane, naročito kada sam se vozila po Austriji i Njemačkoj,
kada sam tamo vidjela da na gotovo svakoj kući ima ovih
elektrana. A sa samim principom rada solarnih elektrana upoznala
sam se i kroz posao obzirom da smo i na poslu ulagali u
elektrane”, navodi Marija Pernjek.
Sve više ljudi razmišlja o energetskoj neovisnosti, a brojni
državni poticaji kod mnogih su ubrzali odluku da za vlastite
potrebe počnu proizvoditi električnu energiju iz sunca, a u
prošloj godini instalirano je gotovo tri puta više sunčanih
elektrana nego svih godina prije toga.
Rekli su to Hini u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku
učinkovitost u kojem su sigurni da će bilanca za ovu godinu
biti i veća.
Naime, Fond je pošli tjedan u suradnji s Ministarstvom
gospodarstva i održivog razvoja objavio javni poziv za
sufinanciranje do 50 posto troškova investicije svim građanima
koji su u ovoj godini u svojim kućanstvima instalirali
fotonaponsku elektranu ili to namjeravaju učiniti do kraja
godine.
Tim javnim pozivom Fond predviđa s oko 12,5 milijuna eura
sufinancirati više od 3500 elektrana u obiteljskim kućama. Prema
potrebi će, kako su najavili, osigurati i dodatna sredstva.
Građanin, korisnik sredstava, će dobiti 600 eura po kilovatu
nazivne snage refundacije troškova za ugrađenu fotonaponsku
elektranu.
S obzirom da se u prosjeku ugrađuju fotonaponski sustavi snage
šest do sedam kilovata, ovisno o tome, mogu računati na 3600 do
4200 eura poticaja.
Dodatno rasterećenje kod ugradnje solara je i nulta stopa PDV-a
pa se umjesto sedam do osam godina, kućna elektrana može
isplatiti već za četiri godine.
Proizvodnja vlastite energije rezultira, naravno, i značajno
nižim troškovima za električnu energiju pa se tako s instaliranom
fotonaponskom elektranom računi za struju mogu smanjiti u
prosjeku 75 do 80 posto.
U Fondu kažu da niže režije može očekivati i 3250 kućanstava
koja su dobila skoro 20 milijuna eura poticaja na
prethodnom javnom pozivu Fonda za sufinanciranje korištenja
obnovljivih izvora energije.
U sklopu tog prošlog javnog poziva, osim fotonaponskih elektrana
sufinancirali su se i solari za pripremu tople vode te učinkoviti
sustavi grijanja s dizalicama topline ili kotlovima na biomasu.
Najviše zahtjeva stiglo je od građana koji žive na području
Vukovarsko-srijemske, Zagrebačke i Varaždinske županije te Grada
Zagreba. Zahtjevi su se većinom odnosili na ugradnju
fotonaponskih elektrana.
Direktor Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Luka
Balen najavio je kako će uskoro uslijediti i javni poziv od 120
milijuna eura rekordnih ulaganja u energetsku obnovu obiteljskih
kuća. U sklopu toga također će se nastaviti s 50
posto poticanjem ugradnje fotonaponskih elektrana jer se
želi osigurati kontinuitet investiranja u solarnu energiju.
“I dok su tvrtke u Hrvatskoj već ranije, ne samo zbog snižavanja
troškova poslovanja nego i okolišnih direktiva Europske unije, u
zelenoj tranziciji vidjele priliku za veću tržišnu konkurentnost,
energetska neovisnost kućanstava bi uz kontinuirane i izdašne
državne poticaje trebala u godinama koje slijede doživjeti svoj
puni potencijal”, smatra Grozdanić.
Napominje da u prilog tome idu i brojke, pa je tako u
2022. instalirano gotovo tri puta više sunčanih elektrana
nego ukupno svih godina prije toga, a bilanca za 2023. će sigurno
biti i veća zbog javnog poziva Fonda kojim će s oko
12,5 milijuna eura sufinancirati više od 3500 elektrana u
obiteljskim kućama.
“Osiguravajući dovoljno sredstava Fond je anulirao dosadašnji
model takozvanog najbržeg prsta, što svakako smatram pozitivnim
iskorakom u daljnjoj solarizaciji Hrvatske”, kaže Grozdanić.
Ističe i kako EU do 2030. ima ambiciozan cilj povećanja
udjela obnovljivih izvora energije u konačnoj potrošnji energije
na 45 posto, što subvencije Fonda čini još atraktivnijima.
“U ‘borbi’ protiv klimatskih promjena i Hrvatska će kroz sve
veću instalaciju i ugradnju obnovljivih izvora energije dati svoj
doprinos. Smatram da još uvijek možemo postati predvodnik u
regiji što se tiče instalacija solarnih energana za
građane i malo i srednje poduzetništvo, a u bližoj budućnost
vidim liderstvo u geotermalnim i bioplinskim postrojenjima kao i
u uporabi vodika u proizvodnim procesima industrije”,
optimističan je Grozdanić.
Jedan od uvjeta prijave na javni poziv Fonda za zaštitu okoliša i
energetsku učinkovitost je da podnositelj zahtjeva u kući ima
prijavljeno prebivalište te da je u zemljišno-knjižnom izvatku
naveden kao vlasnik ili suvlasnik kuće. Kuće koje ulaze u
kategoriju prijave površinom ne smiju biti veće od 600 četvornih
metara i mogu imati najviše tri stambene jedinice.
U Fondu kažu da građani zahtjevu za sufinanciranje instaliranja
fotonaponske elektrane trebaju priložiti i građevinsku
dozvolu ili drugi odgovarajući akt prema Zakonu o gradnji. Uz
odgovarajući dokaz o plaćenom računu za kupljenu i ugrađenu
opremu potrebna je i potvrda za trajni pogon izdana od operatora
distribucijskog sustava kojim se dokazuje da je elektrana
instalirana i puštena u rad tijekom 2023. godine.