Iz Agencije za poljoprivredu i hranu poručuju da je hrana u Hrvatskoj sigurna
U laboratorijima za analizu prehrambenih namirnica detektiraju se
nedopušteni pesticidi i druge tvari štetne za zdravlje.
“Ono što je tu bitno da su zapravo metode kojima se to određuje
vrlo brze i efikasne jer su to sve potencijalne tvari koje bi
mogle ugroziti krajnjeg potrošača”, kaže za
RTL Marin Svalina, analitičar u
laboratoriju za analizu prehrambenih namirnica.
Mnogi građani paze što jedu.
“Ovisi o nama samima, nudi nam se svašta pa moramo izabrati”,
smatra Marija iz Osijeka. Njezin
sugrađanin Željko kaže da godinama kupuje kod iste
gospođe pa je siguran da je ekološki proizvedeno.
Antun iz Osijeka također pazi što jede i
misli da mu sasvim dobro ide. “Tek mi je 85 godina, vidjet ću što
će biti kad ostarim”, našalio se.
Iz Agencije za poljoprivredu i hranu poručuju da je hrana u
Hrvatskoj sigurna.
“Vrijednosti koje su zakonski propisane su i do sto puta manje
nego što je stvarna opasnost za zdravlje ljudi”,
pojašnjava Brigita Hengl, stručna
savjetnica u Centru za sigurnost hrane HAPIH.
Problem s nedopuštenim pesticidima najčešće se pojavljuje pri
uvozu namirnica iz zemalja s drukčijom zakonskom regulativom.
“Takva hrana bude stopirana prilikom ulaska u Europsku uniju”,
kaže Svalina.
Štetne tvari otkrivene su u kruškama uvezenim iz Turske koje su
povučene i uništene. No, inspekcija je primijetila i zabranjeni
pesticid kod jednog hrvatskog proizvođača mandarina iz doline
Neretve.
“Ovo što dođe do nas informacija preko sustava je odlična stvar,
ali bojim se da bi nam mogle neke stvari ispod radara”,
poručuje Tanja Popović Filipović,
voditeljica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Zato je, poručuje struka, voće i povrće bitno prati ili namakati
u vodi sa solju, sodom bikarbonom ili octom.
“I to namakanje bi trebalo trajati otprilike 20 minuta, ali ako
nemamo vremena za to ili volju, vrlo je bitno dobro oprati”,
zaključuje Danijela
Periš, specijalistica sigurnosti kvalitete hrane.
Državni inspektorat u ovoj je godini do sada s tržišta opozvao 76
proizvoda, najviše zbog prisutnosti nedopuštenih mikroorganizama,
mikotoksina i alergena.