provjerite

Imate viška eura? Kreće kupnja trezorskih zapisa. Minimalna uplata je 963 eura, a evo koliko možete dobiti

Duško Jaramaz/PIXSELL

Ako ste među sretnicima koji imaju viška eura - država vam nudi priliku! Nakon narodnih obveznica, prvi put možete kupiti trezorske zapise. Upisi kreću danas

Nakon narodnih obveznica, država će danas prvi put građanima
ponuditi kupnju trezorskih zapisa. Na uloženih minimalnih 963
eura za godinu dana ćete dobiti 36 eura, tri puta je to veća
zarada nego da taj novac godinu dana stoji u bankama. Minimalni
iznos uplate je 963 eura, a RTL Danas donosi računicu:

“Uplatite li jedan trezorski zapis i 963 eura, za godinu dana,
odnosno za 364 dana dobit će 36 eura. Uplatite li 5000 eura, za
godinu dana dobivate 170 eura, ako uplatite 10 tisuća eura dobit
ćete oko 360 eura”, kaže Krešo Vugrinčić,
voditelj Odjela upravljanja imovinom u Intercapitalu.

“U banci ništa ne dobiješ ili dobiješ puno manje, tako da mislim
da je ovo dobra prilika. Planiram uložiti oko 10 tisuća eura”,
kaže Krešimir iz Zagreba.

“Čini mi se da je kamata dobra i da nigdje drugo ne bih mogla
dobit bolju kamatu za to. Međutim godišnja inflacija je malo veća
od toga, tako da koliko to sve ima smisla, ne znam”, pita se
gospođa Sandra.

Cilj države je upisati 440 milijuna eura trezorskih zapisa.
Ekonomisti kažu, sigurnost je neupitna.

“Onaj tko želi pobjeći barem dijelom od inflacije, može na ovakav
način zaštiti makar svoju glavnicu ulaganja, a hoće li inflacija
toliko pasti da će to biti i neki pozitivan prinos vidjet ćemo u
godini koja dolazi” ističe za RTL Danas Mladen
Vedriš
, ekonomski stručnjak i profesor na Visokom
učilištu Effectus.

Minimalno će se po ulagatelju moći upisati tisuću eura trezoraca.
To će biti nominalna vrijednost jednog trezorskog zapisa koji će
građani dobiti po dospijeću. Prvi krug upisa počinje 13.
studenoga i traje do 20. studenoga u 11:00 sati i namijenjen je
građanima, a dospijeće je 21. studenoga 2024.

Godišnja stopa prinosa je 3,75 posto. Čak i ako ode u banku koja
ima najviše kamatne stope, opet će dobiti manje nego ulogom u
“trezorce”.

“Kamatna stopa je određena u skladu s tržišnim uvjetima i u
skladu s kreditnim rejtingom države, i zapravo i druge zemlje
unutar Europske unije izdaju trezorske zapise po sličnim stopama,
negdje između 3,65 i 3,85 ovisno o rejtingu” dodaje Vugrinčić.

“Razumno je da se država zadužuje više na unutarnjem tržištu,
nego na vanjskom. Rizici su manji. I stvar koja nije nevažna,
kamate koje će građani ostvariti ostaju u okviru domaće
potrošnje, bit će tu ponovno i PDV u potrošnji siguran, tako da
to je dobro i za jednu i za drugu stranu”, zaključuje ekonomski
stručnjak Vedriš.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari