Kada je najavio porezne izmjene, ministar financija Marko
Primorac učestalo je ponavljao da je cilj “povećanje plaća
svima”, a doprinos tome svakako bi trebalo dati i povećanje
neoporezivih primitaka, piše danas Jutarnji list.
U javnoj raspravi sutra bi se trebao naći veći broj pravilnika
Zakona o porezu na dohodak, a među njima je i onaj kojim se
definiraju iznosi 47 neoporezivih naknada, potpora, nagrada i
drugih primitaka.
Nakon javne rasprave, kaže Primorac, taj će pravilnik biti u
primjeni od 1. prosinca, a svi oni kojima se isplaćuju neoprezivi
primici – zaposleni, studenti i učenici – mogu računati na
osjetno povećanje iznosa, u mnogim slučajevima znatno iznad 20
posto.
Tako je, primjerice, u slučaju studentskih stipendija do sada bio
neoporeziv iznos od 539,90 eura mjesečno, a sada se penje na 840
eura. Na naknade sportašima ubuduće se neće plaćati porez do
iznosa od 560 eura, a dosad je to bilo 232,27 eura.
Novčane nagrade za radne rezultate (dodatna plaća), pak, porast
će s 995,42 na 1120 eura, a paušalna naknada za trošak prehrane
sa 796 na 1200 eura. Kada je riječ o prigodnim nagradama
radnicima, za navršenih deset godina staža, primjerice,
neoporezivi se iznos povećava sa 199,09 eura na 280 eura, a za
navršenih 30 godina staža s 464,53 na 504 eura.
Dnevnice za službeno putovanje u zemlji, penju se s 26,55 eura na
30 eura. Potpore zbog invalidnosti radnika istodobno rastu s
331,81 na 560 eura.
U okolnostima visoke inflacije i manjka radne snage poslodavci su
posljednjih godina sve češće posezali za isplatama raznih vrsta
neoporezivih primitaka, mimo samih plaća. To se ponajprije
odnosilo na nagrade za rezultate rada, prigodne nagrade
(božićnice, godišnji odmori) te paušalne naknade troškova
prehrane i smještaja radnika, piše novinarka Jutarnjeg lista
Marina Klepo.