Hrvati sve rjeđe otvaraju bolovanje. U odnosu na isto razdoblje lani na bolovanju ih je 15 posto manje. Jedan od najčešćih razloga zbog kojih bolovanja otvaraju su depresija i anksioznost
Hrvati bolovanja najčešće otvaraju zbog koštano mišićnih bolesti,
prijeloma te psihičkih bolesti. Božidar Nikša
Tarabić, voditelj Ureda za psihološku podršku i zaštitu
mentalnog zdravlja Sveučilišta u Zagrebu objasnio je za RTL Danas trenutnu
situaciju.
“Govorimo o depresivnim epizodama i određenim anksioznostima koje
osobe imaju. Bilježi se porast javljanja zbog radnih uvjeta, sve
više se populacija osvještava kako bi trebala izgledati radna
mjesta i koja su njihova radna prava pa onda postajemo svjesni
kada se na radnom mjestu događa nešto što se ne bi trebalo
događati. I to ide u prilog povećanju statistika broja bolovanja
koja se otvaraju u odrasloj dobi.”
Ipak, Hrvati bolovanja koriste sve manje. Luka
Arelić ističe: “Nisam bio na bolovanju pa ne znam puno o
tome tko ide, tko ne ide.”
A nepoznato je to i Adeli Mandić: “Ja vam radim
50 godina i nikad na bolovanju nisam bila.
No zato je Krešimir Juričić: “Najčešće zbog
upale pluća, korone, nekakvih reumatoloških problema, ništa
prestrašno.”
Prema podacima HZZO-a u prvih devet mjeseci zabilježeno je 15
posto manje bolovanja u odnosu na isto razdoblje lani. Ove godine
bilo je milijun i 80 tisuća slučajeva, a lani gotovo milijun i
300 tisuća. Za Jasnu Karačić, predsjednicu
Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata to je očekivano:
“Zato što uz sve najave koje su bile od kontrolora da će se ići u
kontrolu obiteljskim liječnicima, da će zatvarati lažna
bolovanja. Tako da oni koji su i mislili otvoriti lažna bolovanja
ili nisu išli kod liječnika ili im on nije otvorio takvo
bolovanje.”
Jesu li bolovanja opravdana ili nisu odgovor traže i poslodavci.
HZZO je na njihov zahtjev u ovoj godini proveo gotovo 3500
kontrola.
Zaključeno je 413 bolovanja, odnosno 12 posto kontroliranih.
Mirjana Bartolić smatra da kako dana plaćaju još
dobro ljudi i rade, ali ni prije nisu bile nekakve velike plaće,
ali si imao stalni radni posao.
Krešimir Juričić sličnog je mišljenja: “Pitanje
je koliko su firme omogućile zdrave radne uvjete za radnike i
zašto ljudi koriste. Sigurno da u svakom žitu ima kukolja.”
Ako bolovanje predugo taje, liječnici najčešće dobiju opomene, a
prijete im i novčane kazne. Nataša Ban Toskić,
predsjednica Koordinacije hrvatske obiteljske medicine ističe:
“U nekim drastičnijim slučajevima novčane kazne mogu biti iznimno
visoke, one uključuju sve isplaćene plaće pacijentu koji je na
bolovanju.”
No, iz Ministarstva poručuju da u sklopu reforme bolovanje više
ne moraju zaključiti samo obiteljski liječnici, već to mogu
učiniti i kontrolori HZZO-a.