Proizvođači kulena i drugih svinjskih proizvoda suočavaju se s problemima u nabavi sirovina, a cijene suhomesnatih proizvoda rastu
Nakon pet mjeseci od pojave prvih slučajeva bolesti, afrička
svinjska kuga donijela je niz problema u stočarstvu i stavila
svinjogojce u Slavoniji pred izazov. U tri županije je do sada
moralo biti usmrćeno više od 33 tisuće svinja, što je rezultiralo
poremećajem na tržištu i određenim poskupljenjima, piše
Index.hr.
Osim svinjogojaca, i proizvođači tradicionalnih suhomesnatih
delicija suočavaju se s izazovima. Nakon što je afrička svinjska
kuga potvrđena i u Osječko-baranjskoj županiji, proizvođače
baranjskog kulena obuzeo je strah. Iako na području Baranje još
nije zabilježen slučaj zaraze, nove mjere koje je donijelo
Ministarstvo poljoprivrede dodatno kompliciraju situaciju.
Do kraja listopada, svi svinjogojci u Slavoniji morali su se
riješiti svinja koje nisu bile smještene u zaštićenim svinjcima,
a do kraja studenoga isto će morati učiniti i ostatak Hrvatske.
Nakon toga, svinje će se moći držati samo u skladu s određenim
uvjetima, uključujući dodatne ograde i u nekim slučajevima
tuševe.
Proizvođači baranjskog kulena suočavaju se s velikim problemima.
U regijama Slavonije i Baranje, mnogo proizvođača živi od prerade
mesa i prodaje suhomesnatih proizvoda. Baranjski kulen ima
poseban status i ugled u svijetu, a ujedno je jedan od prvih
hrvatskih proizvoda s oznakom zaštićenog geografskog podrijetla u
EU.
Međutim, pet proizvođača okupljenih u Kući baranjskog kulena
strahuje da će ostati bez sirovine iduće godine. Nedostatak
sirovine već ih muči već neko vrijeme, a problem je dodatno
pogoršala pojava afričke svinjske kuge koja rezultira
eutanazijom sve većeg broja svinja. Ministarstvo je također
zabranilo prometovanje u krugu od 20 kilometara od žarišta
zaraze.
Proizvođačica Radmila Stojković ističe da su
prisiljeni odgađati proizvodnju kulena jer ne mogu doći na red za
svinjokolju zbog velikog broja prisilnih klanja uzrokovanih
kugom. Situaciju dodatno otežava činjenica da sirovinu ne mogu
nabaviti iz obližnjih mjesta, kao što su to činili prije pojave
svinjske kuge.
Cijene svinjskog mesa već su porasle zbog različitih faktora, a
to je utjecalo i na cijene baranjskog kulena. Neki
proizvođači podigli su cijene za 20, 30, pa čak i 50 posto.
Problemi s dostupnošću mesa i cijenama te strah od kuge
dovode u pitanje budućnost proizvodnje kulena. Strani kupci
povlače se zbog straha od bolesti, a proizvođači se boje što će
se dogoditi iduće godine. Stanković predviđa smanjenje
proizvodnje i povećanje cijena te manju potražnju jer su
kupci prestravljeni.
Afrička svinjska kuga predstavlja izazov bez presedana za
hrvatsko stočarstvo. Mnogi stručnjaci tvrde da je to najveći
izazov s kojim se susrelo hrvatsko svinjogojstvo u posljednjih
trideset godina. Zbog problema s dostupnošću i cijenama svinjskog
mesa, proizvođači se boje da će doći do smanjenja proizvodnje i
rasta cijena. Profesor Vladimir Margeta s
Fakulteta agrobiotehničkih znanosti u Osijeku predviđa da će
cijene kulena biti znatno više, a potrošači će se vjerojatno
odlučiti za jeftinije alternative.
Nedostatak svinja teških između 170 i 200 kilograma, svježeg mesa
i drugih sirovina dodatno će utjecati na proizvodnju kulena.
Mnogi stručnjaci strahuju da će svinjogojstvo u Hrvatskoj
doživjeti nepovratne promjene. Ministarstvo poljoprivrede je
osiguralo sredstva za oporavak, ali predsjednik Hrvatske udruge
proizvođača svinja, Krešimir Kuterovac, smatra
da reakcija Ministarstva nije bila dovoljno brza i učinkovita
kako bi se zaustavilo širenje bolesti.
Afrička svinjska kuga donosi mnoge izazove i neizvjesnost za
svinjogojstvo u Hrvatskoj. Proizvođači kulena i drugih svinjskih
proizvoda suočavaju se s problemima u nabavi sirovina, a cijene
suhomesnatih proizvoda rastu. S obzirom na teškoće u proizvodnji
i trgovini svinjskim mesom, proizvođači strahuju za budućnost
svoje industrije.