'Nema nikakvog razloga za poskupljenje kruha i pekarskih proizvoda', poručio je u RTL-ovoj emisiji ministar gospodarstva i izazvao snažnu reakciju pekara. Tvrde suprotno i najavljuju da će cijene njihovih proizvoda rasti od 10 do 20 posto, iako inflacija usporava. A što kažu građani?
Bez obzira na to što krivulja inflacije ide prema dolje, građani
to baš i ne osjete – posebno kad je u pitanju hrana.
“Kad odete u dućan i vidite cijene, mislim da se ništa nije
promijenilo, čak se nešto i povisilo, samo mislim da smo se mi
naviknuli i to je jedina razlika” kaže za RTL Danas Zagrepčanka
Kristina.
“Idem u isti dućan stalno, i svaki put kupujem jedno te isto i
svaki put više platim”, dodaje nam pak sugrađanka
Ela.
No, činjenica je da imamo najnižu stopu inflacije od lanjskog
siječnja. Isto tako činjenica je da je inflacija dvostruko veća
od prosjeka Europe.
“Mi se kao kupci borimo s Talijanima borimo za brašno i kupujemo
po njihovim cijenama, a Austrijancima, kupujemo po njihovim
cijenama, plaćamo transport isto kao i oni, a prodajemo na
tržištu koje je najsiromašnije i tu nastaje problem”, dodaje
Vulin.
“Ako si korumpiran, onda si uvijek siromašan, a onda kao Slovačka
i Hrvatska imate najveću inflaciju. Najveću inflaciju imaju te
dvije zemlje koje su najkorumpiranije zemlje u Europi, a to je
povezano s neefikasnošću. Kad si neefikasan, što ćeš drugo raditi
nego povećati cijene”, kazao je Boris Podobnik,
prodekan na Zagrebačkoj školi ekonomije i managementa.
Veće cijene najavljuju pekari. Poručuju – trenutačne nisu
održive. Najava poskupljenja izazvala je sinoć u našoj emisiji i
reakciju ministra gospodarstva, koji tvrdi kako za takav potez
nema nikakvog razloga.
“Ja ne vidim da su nekakvi inputi porasli o kojima oni govore”,
poručuje pak Filipović.
Brzo je stigao i odgovor.
“Ovisi koji aspekt poslovanja ministar gleda, ako gleda samo
cijenu pšenice, nema razloga za poskupljenje, ali ako gleda
cijelo naše poslovanje – na žalost, ima”, istaknuo je suvlasnik
pekarnice u Zagrebu Karlo Vulin.
Od cijene rada, preko transporta, do struje – kažu, sve je raslo
– na pragu smo rentabilnosti.
“Ako usporedimo cijene u Europi, Zagreb je 165. grad na listi od
264 grada po cijeni koštanja bijelog kruha od 500 grama, mislim
da to govori samo po sebi”, kaže za RTL Robert
Jurišić, agroanalitičar.
Najskuplji kruh u državi plaćaju Riječani, u prosjeku euro i 30
centi za pola kilograma bijelog kruha, a najjeftiniji Zadrani, u
prosjeku euro i 10 centi. U Zagrebu je njegova cijena 1,20, a u
Splitu 1,19.
“Nitko neće raditi u minusu, ljudi će raditi ono što treba da im
tvrtke prežive, a ja se bojim da će to u dogledno vrijeme značiti
nova poskupljenja. Koliko posto teško je reći, to ne znam, to će
biti osobna procjena svake tvrtke, ali ja mislim postoji prostor
za još 10 do 20 posto”, zaključio je za RTL suvlasnik pekarnice.
Na istom tragu su i agroanalitičari, koji se nisu željeli
upuštati u postotke poskupljenja.
“Ja ne očekujem i ne vidim prostora da u narednom periodu cijena
kruha ide dolje. Na žalost, to je ono što potrošači ne žele čut,
ali potencijal za rast cijena postoji” kaže Jurišić.