Po rastu cijena jaja od 22 posto četvrti smo u Europi, a s krumpirima kojima je cijena porasla 28 posto na petom smo mjestu od svih zemalja članica.
Prvi smo u Uniji po rastu cijena zamrznutog voća, koje je
poskupjelo 44 posto. S rastom od 15 posto imamo drugo najveće
poskupljenje svinjetine. Po rastu cijena jaja od 22 posto četvrti
smo u Europi, a s krumpirima kojima je cijena porasla 28 posto na
petom smo mjestu od svih zemalja članica, piše Danas.hr.
Imamo i njaveći rast cijene pekarskih proizvoda – gotovo 20
posto. Jedna krafna danas košta koliko je donedavno stajala
cijela štruca kruha. Burek, kiflice, slanac – imamo najveće
poskupljenje pekarskih proizvoda u cijeloj Europi. Poskupljenje
pekarskih proizvoda od 19 posto i kruha od 13 posto je opravdano,
uvjeravaju pekari. Ulazni troškovi su im, kažu, porasli znatno
više od poskupljenja – čak 40 posto.
“Nismo poskupjeli ni pola toga koliko je ulazna roba otišla gore.
Ne ovisi kruh samo o brašnu”, kaže Feta
Pervizaj, vlasnik pekarnice u Zaprešiću.
Unatoč najvećem dizanju cijena u Europi, one i dalje nisu na
prihvatljivim razinama, tvrde.
“Cijene bi trebale ići gore minimalno od 15 do 20 prosto, ali
svih pekarskih proizvoda. Međutim, za takvo poskupljenje nemamo
prostora, jer kupcima su i trenutačne cijene previsoke” ističe
vlasnik pekarnice.
Prije par godina smo teško mogli zamisliti da ćemo kruh plaćati
po današnjim cijenama, ali, tvrdi struka, moglo je biti i gore.
“Pekarska industrija Republike Hrvatske poskupljivala je kruh
daleko manjom stopom nego su joj ulazni troškovi rasli, ulazni
troškovi su i dalje vrlo visoki. Osim sirovina, a to su žitarice
– one su ovu sezonu jeftinije, međutim svi ostali ulazni troškovi
i dalje su previsoki”, kaže za RTL Nada Barišić,
direktorica Žitozajednice.
Za ovako visoke cijene nema nikakvog opravdanja, kaže sindikalist
Krešimir Sever:
“Doista je te njihove kuknjave previše, oni svaki put kukaju.
Nitko od njih ne zatvara pekarnicu, svi oni dobro žive preko
naših leđa. Činjenica je da ako može drugdje biti jeftiniji kruh,
onda svakako to može biti i u Hrvatskoj.”
No, Barišić s druge strane napominje: “Kada bi to bilo tako
sjajno, i kada bi cijene bile tako neprimjereno visoke – tada
financijski rezultati ovog sektora ne bi bili upola manji od onog
pred-pandemijskog razdoblja.”