Danas se zapravo rijetko umire od hripavca zahvaljujući - cjepivu. Samo, problem je kada djecu do prve godine života ne cijepite, a u Hrvatskoj u isto vrijeme imamo epidemiju hripavca i epidemiju onih koji svoju djecu ne žele cijepiti
Hripavac se širi Hrvatskom, bebe se guše od kašlja, ne mogu
disati, povraćaju, moraju u bolnicu, a jedna je beba u Mostaru
umrla. Lijek postoji, cjepivo postoji već 64 godine, ali neki su
roditelji odlučili da svoju djecu ne trebaju cijepiti. I pod
neki, ne mislim na njih par. U Dubrovniku je recimo trećom dozom,
koja je obavezna po zakonu, cijepljeno samo svako treće dijete,
piše Danas.hr.
Teško dišu, povraćaju, usporava im se rad srca, a kako nemaju u
potpunosti razvijen refleks kašljanja, bebe se praktički guše u
svom kašlju. Sve to je hripavac. Teška zarazna bolest od koje je
umrla dvomjesečna beba u Mostaru.
“Ja vam samo mogu reći u razgovoru s kolegama da je ovo dijete
imalo i neke druge bolesti i što je najbitnije u svemu dijete
nije bilo cijepljeno s obzirom i na dob, to je dva mjeseca, tako
da…”, govori za RTL Eniz Čolaković, ravnatelj
Zavoda za javno zdravstvo HNŽ-a BIH
Danas se zapravo rijetko umire od hripavca zahvaljujući –
cjepivu. Samo, problem je kada djecu do prve godine života ne
cijepite, a u Hrvatskoj u isto vrijeme imamo epidemiju hripavca i
epidemiju onih koji svoju djecu ne žele cijepiti. Čak i onda kada
je cjepivo obavezno.
“Ljudi ne shvaćaju koliko je to opasna bolest jer se loše stvari
ili u najgorem scenariju, smrtni slučajevi, ne događaju vama.
Odnosno vi tako mislite, dok vas to ne pogodi”, govori
Goran Tešović, specijalist pedijatrijske
infektologije.
Novinarka Jutarnjeg lista, Goranka Jureško koja godinama prati
zdravstvo, dodaje:
“Strašno je da u 21.stoljeću umre ijedno dijete jer nije
cijepljeno”.
Da neki ne shvaćaju ozbiljnost bolesti pokazuju i podaci. Na
razini Hrvatske, blizu smo 95% procijepljenosti. Ali županijska
slika kod nekih nije dobra. Prvo osnovno i dva obavezna
docjepljivanja primi više od 95 posto djece. Daleko najgora
županija je Dubrovačko neretvanska. Osim što se prvi put cijepi
manje od 80% djece u prvom docjepljivanju broj pada ispod 70%, a
u drugom se broj strmoglavi na nevjerojatnih 35% djece. Dobro ste
čuli. Dvoje od troje djece koji po zakonu moraju biti cijepljeni,
– na samom jugu hrvatske – nisu dobili obavezno cjepivo.
“Ovo je čovjek bi se usudio reći, tragično nisko. Ali, čujte, ima
još regija i zemalja koje imaju tako niski postotak. S takvim
postotkom procijepljenosti se bilo koja bolest, a pogotovo tako
kontagiozna kao što hripavac jest, može lako širiti u
populaciji”, kaže nam Goran Tešović, specijalist pedijatrijske
infektologije.
“To je problem koji dugo tinja i sad je to kulminiralo. Malo je
reći da me žalosti”, dodaje Božo Radić, specijalist
gastroenterologije.
Žalosti i da jug prednjači kada govorimo o očitom nepovjerenju
prema cijepljenju, ali i prema struci.
“Ako ja nešto pročitam na nekoj društvenoj mreži, onda postoji
iza tog hrpa ljudi koja ni o čemu ništa ne zna i uvjerava vas da
je to super ako vi ne cijepite djecu. Tvrde da će vaše dijete
zbog toga dobiti autizam, da će se da tako kažem precijepiti i da
im toliko cjepiva pada imunitet”, objašnjava za RTL Goranka
Jureško, novinarka Jutarnjeg lista.
A realnost je bitno drugačija.
“Roditelji nisu svjesni da djecu u prvog godini života to je taj
trenutak kada ih treba cijepiti. Jako je važno, jer vjerojatno
postoje roditelji koji nisu svjesni da se svako odlaganje može
skupo platiti”, poziva roditelje na cijepljenje i edukaciju
Goranka Petrović, epidemiologinja Hrvatskog
zavoda za javno zdravstvo.
Kao što bi se skupo moglo plaćati i slušanje Facebook, umjesto
pravih liječnika.