Postojat će četiri baze. Dvije na obali, točnije u Splitu i Rijeci, te dvije na kopnu u Zagrebu i Osijeku. Helikopteri predviđeni za obalu su veći i mogu letjeti noću. Planira se da lete do iduće turističke sezone. Pilote će osigurati talijanska tvrtka s kojom je potpisan ugovor
Prvi od četiri helikoptera koji stižu u Hrvatsku iduće godine
sletio je na helidrom Kliničke bolnice Dubrava. Iskustva na
ovakvim letovima već ima magistar sestrinstva Danko
Premužić. Pojašnjava za RTL Danas kako izgleda let.
“Jedan takav let izgleda tako da medicinsko prijavno-dojavna
jedinica zaprimi poziv o intervenciji i onda prosljeđuju nama.
Oni rade trijažu je li uopće potreban helikopter, jer nisu svi
slučajevi za helikoptersku službu. Nakon što dobijemo
intervenciju uputimo se prema helikopteru. Imamo samo nekoliko
minuta da poletimo i da budemo u zraku.”
Postojat će četiri baze. Dvije na obali, točnije u Splitu i
Rijeci, te dvije na kopnu u Zagrebu i Osijeku. Helikopteri
predviđeni za obalu su veći i mogu letjeti noću. Planira se da
lete do iduće turističke sezone. Pilote će osigurati talijanska
tvrtka s kojom je potpisan ugovor.
Jedan od njih koji je stigao danas u Zagreb za RTL kaže:
“Pilot sam 20 godina. Najprije sam radio u vojsci, sad tri godine
radim za tvrtku Elifriulia. Prednosti ovog helikoptera su što je
sjajan, izvanredan. Jako je dobar u planinama. Mi imamo puno
spasilačkih operacija u planinama. Vrlo je snažan. Doista uživam
letjeti”, kaže Davide Sandri.
U veći helikopter može stati osmero ljudi. Opremljen je za sve
hitne situacije. Neke od njih spominje i magistar sestrinstva
Danko Premužić.
“Imate teške prometne nesreće, pacijente s vanjskim frakturama,
imate pacijente koji su prethodno reanimirani pa se prevoze
hitnom helikopterskom službom. Ja osobno nisam imao, ali neke
kolege su imali i porode u helikopteru. Svaki helikopterski let
je poseban jer je u zraku, iznad vode i nosi neku svoju
riskantnost.”
Zato će budući djelatnici – liječnici, te medicinske sestre i
tehničari na posebnu edukaciju. Ravnateljica Hrvatskog zavoda za
hitnu medicinu Maja Grba-Bujević kaže: “Moram vam reći da je
interes djelatnika vrlo velik. Već prijave stižu. I to je ono što
me naravno veseli. Raditi hitnu u vozilu i raditi hitnu u
helikopteru nije isto, ali onako moraš to imati u sebi da bi to
radio.”
Helidrom u KB-u Dubrava je prikladan za noćni prijam, u planu je
gradnja novih u ostatku Hrvatske.
“Mislim da je ovo veliki korak naprijed u stvarnoj sigurnosti da
bolesnik u kritičnim situacijama bude dopremljen u medicinski
centar gdje mu se može pružiti sva skrb. Naravno tu je i program
transplantacija kada se koriste helidromi”, na samom kraju kaže
ravnatelj KB-a Dubrava Ivica Lukšić.
Sve ovo znači da će se hitna stanja pacijenata zbrinjavati unutar
takozvanog zlatnog sata koji povećava šanse za preživljavanje od
30 do 50 posto.