Još je jedan subotnji izlazak za volanom završio u lokvi krvi i u bolnici. Prevelika brzina i premalo iskustva doveli su do dvoje teško ozlijeđenih. A kako dovesti zemlju do zaustavljanja crnog niza tragedija i divljanja na cestama?
Mladost, brzina i skupa jurilica opet su bili opasna kombinacija,
a zavoj mjesto na kojem se luda noćna vožnja umalo pretvorila u
tragediju, piše Danas.hr.
Savijeni stup ukazuje da je udarac bio strašan. Troje mladih
subotnji je provod završilo u Kliničkom bolničkom centru Split,
dvojica s teškim ozljedama. Brzina je opet bila kobna.
“Propisi iz sigurnosti u prometu su tu ne radi nas i radi
kažnjavanja nego da se ljudi pridržavaju toga”, upozorava Jerko
Kurevija iz Policijske uprave splitsko-dalmatinske.
No mladi propise često ignoriraju. Primjera divljanja na cestama
u bijesnim jurilicama je previše, od nekih se zaista ledi krv u
žilama.
Kako spriječiti mlade i neiskusne vozače da ugrožavaju svoje i
tuđe živote, pitanje je od milijun dolara. Stručnjaci
podijeljeni, ali uglavnom se slažu da ograničavanje snage
automobila mladima nije najsretnije rješenje.
“Mlade ljude treba obrazovati, treba im pokazati i ukazati na to
što se događa kada se s automobilom pretjeruje, kada se vozi
bahato, kada se vozi objesno”, govori prometni stručnjak
Goran Husinec.
Od ukupno 22.553 prometne nesreće u prvih osam mjeseci ove
godine, 2.430 izazvali su mladi vozači do 24. godine. U njima je
poginulo 12 osoba. Iako je broj smrtno stradalih pao, ukupni broj
teških nesreća koje su uzrokovali mladi već je u prvih osam
mjeseci nadmašio cijelu 2022.
Neke od tragedija mogle su se spriječiti, možda i s uvođenjem
novih modela dobivanja vozačke dozvole.
“Različite zemlje tu imaju različita iskustva. Postoje
stupnjevane vozačke dozvole, dakle ne dobijete odmah sa 18 godina
dozvolu za sve nego se to radi na različite načine”, zaključuje
prometna psihologinja Ljiljana Mikuš.
Stručna rasprava traje, do kraja godine EU će donijeti nove
smjernice. Razmatra se uvođenje zabrane noćne vožnje za početnike
i ograničavanje brzine na 90 KM/H. Kako god bilo, struka
upozorava da se početnici moraju bolje animirati o posljedicama
opasne vožnje, možda i s dodatnim edukacijama.
“S nekim satom ili dva sata razgovora sa psihologom ili da se
mladi ljudi upoznaju s posljedicama do kojih mogu dovesti
prometne nesreće. Dakle netko tko je prošao prometnu nesreću
možda može ponešto reći tim mladim ljudima što se sve može
dogoditi ako se rizično vozi”, za kraj predlaže stručnjakinja
Mikuš.
Sve su to, govori struka, dobri prijedlozi, ali prometna kultura
dolazi od kuće i uči se od najmlađih dana. Ako mladi gledaju
svoje roditelje kako krše pravila i divljaju na ulicama teško je
očekivati da će oni voziti opreznije. Promjena počinje od svih
nas.