Iako prevladava stav da je samaca više jer, eto, kao žene "predugo važu između obitelji i karijere", ustvari najveći broj samačkih kućanstava u Hrvatskoj čine starije osobe, udovci i udovice, njih 150 tisuća, dok je neoženjenih, odnosno neudanih samaca 140 tisuća, a razvedenih je 70 tisuća
Bolje biti sam nego s bilo kim ili globalni hit I can buy myself
flowers – stihovi su to kojima se očito vodi i sve više Hrvata. U
našoj se zemlji u pola stoljeća broj samaca udvostručio. Svaki
sedmi odrasli Hrvat je – samac i tu se približavamo skandinavskim
zemljama koji tu i dalje drže rekord. No u Hrvatskoj je problem
što institucije kao da kažnjavaju takav životni stil, bio on
izabran ili rezultat spleta okolnosti, često nesretnih. Jer samci
nemaju nikakvih poreznih, zdravstvenih, socijalnih ili
mirovinskih povlastica.
Matematika je jasna – lakše je u dvoje, lakše je kad s nekim
dijeliš troškove režija, najma, Netflix pretplate. No, u
Hrvatskoj 400.000 osoba živi tim skupim samačkim životom.
Danijel Nestić s Ekonomskog instituta u Zagrebu
kaže:
“Ako je dvoje ljudi ne treba vam dva televizora, dva štednjaka,
dvoje ljudi s tisuću eura plaće u jednom stanu sigurno bolje živi
nego samac. Biti sam je na neki način luksuz, sad bi sa
stajališta državne politike mogli pitati u čemu je problem. Rekli
bi da si nađete stan i budete partneri, oženite se.”
Sve se više analizira visoka cijena samačkog života. Biti samac
ima svojih prednosti, ali 11,500 eura godišnje je previsoka
cijena za tu privilegiju – piše Guardian. Da, izračunali su da
11,500 eura više troši Britanac koji živi sam, naspram onog koji
živi s partnerom. Jer samci nemaju olakšice. Nestić dodaje da
postoji trend da se pomaže obiteljima i da se pomaže
roditeljstvo.
Od zadnjeg popisa prije deset godina, broj samaca je u Hrvatskoj
porastao za 26 tisuća, odnosno za sedam posto. Iako prevladava
stav da je samaca više jer, eto, kao žene “predugo važu između
obitelji i karijere”, ustvari najveći broj samačkih kućanstava u
Hrvatskoj čine starije osobe, udovci i udovice, njih 150 tisuća,
dok je neoženjenih, odnosno neudanih samaca 140 tisuća, a
razvedenih je 70 tisuća.
Bore se sa skupljim životom, ali i stigmama. Ana
Šimunić s Odjela za psihologiju Sveučilišta u Zadru
napisala je znanstveni članak na tu temu. Primjer stereotipa je
kaže rečenica:
“Barem kad imate djecu znate za koga kupujete, ako nemate djecu,
pogotovo u starijoj dobi, niste vrijedni, vaš život nije
vrijedan, a zapravo se pokazalo da su samci dosta društveno
angažirani.”
Usprkos predrasudama i skupljem životu, na nekom idućem popisu
stanovnika, broj samačkih kućanstava će vjerojatno biti još veći.