Od danas kreće zamrzavanje cijena 30 osnovnih proizvoda i vraćanje na razinu od prije 1. siječnja. Među njima nije kruh, ali je brašno i ulje koji su osnovni sastojci od kojih se radi kruh. Pada i cijena struje, ali i dalje jedemo skuplji kruh
Kruh i pekarski proizvodi su skuplji, iako su pšenica i brašno u
odnosu na lani jeftiniji za oko 50 posto.
“Cijena pšenice pada, a i nakon turističke sezone to otvara
mogućnost spuštanja cijena kruha i pekarskih proizvoda. Očekujem
da će u idućim mjesecima do toga i doći”, objašnjava za RTL Danas agroanalitičar Robert
Jurišić.
Nekima smanjenje cijena još nije opcija.
“Ne planiramo poskupljenja, ali nam trenutačna situacija ne
dopušta ni snižavanje cijena”, ističe suvlasnik pekarnice
Karlo Vulin.
I zbog rasta cijena kruha kupci negoduju, pekari to objašnjavaju
rastom cijena inputa i kažu onih osnovnih vrsta kao što je
polubijeli ima i 1,20 eura.
Iako se cijene razlikuju, prosječna cijena pšeničnog bijelog
kruha kreće se oko 1,93 eura. Polubijeli se može naći za 1,83
eura, a miješani za 1,59 eura.
U pekarstvu cijena materijala nije najveći trošak
“Cijene žitarice nešto padaju, ali to je burzovna roba, ali te su
razlike male. U pekarstvu cijena materijala nije najveći trošak.
Najveći je trošak cijena rada ljudi, rez ali i cijena kartona.
Ambalaža je otišla jako. To što je cijena žitarice pala, nažalost
se neće osjetiti u gotovom proizvodu”, dodaje Vulin.
Najvećih 10 pekarskih tvrtki u prošloj je godini ostvarilo oko
486 milijuna eura prihoda. Rast je to od 21,6 posto. Prije
oporezivanja dobit deset najvećih bila je 7,3 milijuna eura, čak
15,2 posto manje nego godinu ranije.
“Godine 2022. taj je sektor povisio prihode, ali ne i dobit jer,
iako su oni dizali cijene, s druge strane ulazni su troškovi
rasli puno više”, komentira direktorica Žitozajednice
Nada Barišić.
Previše za mnoge s malim ili nikakvih primanjima kojima i sitniš
iz Manduševca puno znači.