elektronički sustav naplate

Ima li hrvatski eksperiment cestarina smisla i zašto svi misle da će propasti?

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Za bivšeg ministra gospodarstva, dvojbe nema – ovo je skup i nepotreban eksperiment koji u Europi nema nitko. Građani će plaćati više, a na cestama će biti manje vozača nego kad bi se uvele vremenske vinjete

I iduće ćemo ljeto i mi i naši gosti, prema svemu sudeći, opet
sjediti u automobilu u kolonama na Lučkom. Jer, novi sustav
naplate cestarine stiže, ali stiže tek krajem iduće godine.
Premda neće biti zaustavljanja, uzimanja kartica i plaćanja na
licu mjesta: puno je prigovora na elektronički sustav naplate.
Zašto s time eksperimentiramo doslovno jedini na svijetu – pitaju
se stručnjaci: umjesto da jednostavno uvedemo vinjete?

Bilo ljeto, bili praznici, na putu prema moru svatko je barem
jednom zapeo na naplatnim kućicama. Ipak beskrajnom čekanju, čini
se, mogao bi doći kraj. U tijeku je natječaj za novi sustav
elektroničke naplate cestarine koji bi se uveo početkom 2025.

“Krajnje je vrijeme. Ne znam što da drugo kažem. Drugdje su to
već riješili”, kaže za RTL Danas Edin iz Zagreba.

“Super ideja. Ići će puno brže promet, neće biti gužvi”, govori
Dragan iz Zagreba.

Kućice na ulazima autocesta otišle bi u povijest, cestarina bi se
naplaćivala skeniranjem tablica na ulazima, izlazima i račvanjima
autocesta. Bez zaustavljanja.

Vozači će moći birati između nešto sofisticiranijeg ENC-a ili
online registracije računa s kojeg će se novac za cestarine
povlačiti direktno s kartice.

Za razliku od zemalja u susjedstvu koje imaju klasične vremenske
vinjete, Hrvatska uvodi posve novi način naplate koji u kratkom
vremenu mora skenirati veliki broj tablica. Hoće li se to
pokazati kao najbolje rješenje – tek će se vidjeti.

Za bivšeg ministra gospodarstva, dvojbe nema – ovo je skup i
nepotreban eksperiment koji u Europi nema nitko. Građani će
plaćati više, a na cestama će biti manje vozača nego kad bi se
uvele vremenske vinjete. Sve je, kaže, sumnjivo.

“Ovaj model za koji je kao raspisan natječaj, i za koji već same
brojke govore je potpuno sumanut. Jer ako vi na natječaju imate
10 ponuđača gdje je najniža ponuda 80 milijuna eura, a najviša
240 milijuna eura, znači već u startu nešto ne štima jer takvog
modela u Europi nema”, kaže bivši ministar gospodarstva Goranko
Fižulić.

I pogled na kartu potvrđuje da smo iznimka.

Njemačka, zemlje Beneluxa i Skandinavije ne naplaćuju cestarine.
Španjolska, Portugal, Italija i Francuska cestarinu naplaćuju po
kilometru i imaju klasične kućice. Švicarska, Austrija, Slovačka,
Češka, Mađarska, Rumunjska, Bugarska i Slovenija – imaju
vremenske e vinjete. Jedino Hrvatska ima novi eksperimentalni
sustav.

Hoće li stranci htjeli otvarati posebne račune na stranicama
HAC-a i davati brojeve bankovnih kartica s kojih će se skidati
novac – veliko je pitanje. Mnogi nagađaju da se od klasičnih
vinjeta odustalo zbog toga što bi njihovim uvođenjem bez posla
ostao velik broj radnika na čije plaće ide gotovo 30% rashoda.
Kako god bilo, Fižulić je uvjeren da smo trebali kopirati
susjede.

“Provedba slovenskog rješenja, ako njega simplificiramo je ne
samo u samom startu jednostavnija i jeftinija nego bi donijela i
daleko veće financijske koristi kako HAC-u tako i hrvatskom
gospodarstvu i bila bolja i za hrvatske građane”, govori Fižulić.

Zašto je Oleg Butković odustao od klasičnih vinjeta koje je
pompozno najavljivao pri dolasku na ministarsku funkciju, nije
jasno. Je li napravljena studija isplativosti novog sustava,
nismo uspjeli saznati jer nas je ministarstvo preusmjerilo na
Hrvatske autoceste, koje su nam pak odgovorile da ništa ne smiju
komentirati dok traje natječaj. U moru otvorenih pitanja ima i
jedna dobra vijest.

“Ako se pokažu problemi, ova tehnologija, ista se može koristiti
i za vremensku vinjetu. Tako da postoji jedan izlaz, danas sutra,
za godinu dvije ako vidimo da neće funkcionirati”, kaže Ševrović.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari