U posljednjih godinu dana četiri od pet majstora podignulo je cijene svojih usluga. Poskupjeli su gotovo svi – od građevinara, keramičara, montera klima-uređaja, pa do stolara. I tu nije kraj
Renovirate li kupaonicu, radove ćete u prosjeku platiti oko 100
eura više po četvornom metru u odnosu na lani. Na montažu i
demontažu pločica i zamjenu sanitarija potrošit ćete oko 630 eura
po četvornom metru. No, to je samo prosjek, piše
Danas.hr.
“Čak se popne i do 1000 eura, ali to govorimo sa svim pripremnim
radovima, hidroizolacijom. Kad uzmemo u obzir da je adaptacija
stana oko 600 eura po metru kvadratnom, kupaonica je najveća
stavka tu i onda izađe oko 3 – 4 tisuće eura sve skupa”, kaže
keramičar Željko Jelušić.
Majstora jednostavno nema dovoljno, a oni koji znaju posao, bez
obzira na cijenu – zauzeti su mjesecima.
“Vidim da su i električari poskupjeli, vodoinstalateri isto tako,
podopolagači, oblagači, parketari, stolari koji dolaze montirati
stepeništa, kuhinje – sve. Osjetno je povećanje, vidi se to”,
dodaje Jelušić.
80 posto obrtnika povećalo je svoje cijene i to najviše
keramičari. U godini dana cijene su im porasle 21 posto. 18 posto
više plaćamo električare, fasadere i vodoinstalatere, a skuplji
su i soboslikari – u prosjeku 16 posto.
“Još ako loše naprave, a puno košta – to ne valja”, kaže
Marija iz Zagreba.
“Praktički mi ne možemo uopće doći do zaključka koliko je realna
cijena, to je problem”, kaže Ratko Rabatić iz
Zagreba.
“Teško je naći kvalitetnog majstora, ali ako ga hoćete naći –
platite i onda ga imate”, govori Mirjana Bešlić iz Zagreba.
Za postavljanje pločica prosjek je 17 eura po četvornom metru,
gotovo jednako toliko platit ćemo i nove električne instalacije.
42 eura po četvornom metru uzimaju fasaderi, a vodoinstalateri 19
eura. Bojenje zidova u prosjeku ćemo platiti oko 3 eura po
četvornom metru.
Cijene su podignuli i podopolagači.
“Jer je veliki deficit radnika, posebno pravnih majstora. Velike
su potrebe, ljudi nema. Uvozimo radnu snagu iz drugih zemalja,
ali nije to kvaliteta”, kaže Matko Konjević, podopolagač.
Iako je u godini dana broj građevinskih obrta porastao 10 posto,
majstora i dalje nema dovoljno.
“Nedostatak kvalitetne radne snage i nedostatak majstora
rezultiralo da je danas majstori mogu određivati svoju satnicu, a
jesu li oni skupi ili ne procjenjuje tržište, odnosno sam kupac.
Svakako je bolje izabrati kvalitetnog majstora, obrtnika majstora
nego lažnog majstora, odnosno fušara”, govori Dalibor Kratohvil,
predsjednik Hrvatske obrtničke komore.
Kako stvari stoje, skupi majstori bit će još skuplji, jer gotovo
pola njih u zemlji planira povećati svoje cijene 10-ak posto.