Na pitanje je li sustav za uzbunjivanje zakazao, odgovorila je da mi zapravo nemamo pravi sustav uzbunjivanja
Reporterka Leona Šiljeg uživo je u RTL-u Danas razgovarala s vodećom
hrvatskom klimatologinjom Dunjom
Mazzocco Drvar o tome je li ju iznenadila jačina
nevremena koje je prošli tjedan zahvatilo prvo Zagreb, a onda i
Slavoniju, te što nas očekuje narednih dana.
“Prošlotjedno nevrijeme me nije iznenadilo u smislu da je
najavljeno da će se nešto takvo dogoditi. Ali silina, jačina i ta
ekstremnost (nevremena op.a) su me iznenadili. Nisam očekivala da
će biti baš tako jako strašno”, rekla je ova stručnjakinja.
Na pitanje je li sustav za uzbunjivanje zakazao, odgovorila je da
mi zapravo nemamo pravi sustav uzbunjivanja te iznijela detalje
kako bi takav sustav trebao izgledati.
“On se sastoji od nekoliko sastavnica, prvo je struka – netko tko
prati i plasira informaciju. Potom je druga sastavnica tko će
informaciju prenijeti jer netko mora smisliti i usustaviti način
kako će se i kada prenijeti informacija, a onda i kome. Treća
sastavnica su oni koji primaju informaciju – jesu li to službe
civilne zaštite ili su to građani koji se onda moraju naučiti
kako primiti informaciju i kako se ponašati. Popriličan je put
pred nama dok uspijemo napraviti sustav koji će zaista biti
učinkovit i koji će služiti svrsi”, rekla je Dunja Mazzocco
Drvar.
S obzirom na to da su mnogi mediji danas prenijeli upozorenje
slovenskog lovca na oluje da nam prijete nove jake oluje, RTL-ova
reporterka je pitala za komentar i jesu li te prognoze točne.
“Znam kolegu koji to radi i on dugi niz godina prati ovakve
sustave, jako je dobro upućen u stanje atmosfere, ima vremena,
volje i želje analizirati vremenske situacije. Iz svega onoga što
ja vidim, on je u pravu. Pred nama je u ponedjeljak vruć dan, a
onda u utorak (ide op.a) novo nevrijeme. Kažemo – osvježenje, ali
nažalost to zvuči previše lijepo u odnosu na ono što nas čeka”,
odgovorila je stručnjakinja.
Nastavila je da je teško reći hoće li novo nevrijeme biti jednako
jako kao ono prošle srijede jer se takvi sustavi ne mogu
prognozirati toliko unaprijed.
“Njegova prava silina i pojavnost, sve pojave koje nosi, hoće li
to biti tuča većeg ili manjeg zrna, hoće li to biti orkanski ili
olujni udari vjetra, hoće li to biti jaka kiša ili izljevi na
lokaliziranom području ili malo šire – to se može vidjeti tek
nekoliko sati unaprijed. Sigurna sam da će naši prognostičari
moći to na vrijeme detaljizirati”, odgovorila je.
S obzirom na to da smo svjedočili tornadu u Češkoj i Milanu,
pitanje je jesu li tornada moguća i u Hrvatskoj?
Kaže, tornada u Europi već postoje i godišnje ih bude između 300
i 400.
“To nije malo, prilično je veliki broj i neke je to iznenadilo s
obzirom na to da ih obično vežemo za Sjevernu Ameriku gdje ih ima
najčešće i opet ih je u Europi tri do četiri puta manje nego u
Sjevernoj Americi.nTakođer, velikoj mjeri su iznimno slabiji nego
u Americi. Jakih i iznimno jakih tornada u Europi ima iznimno
malo”, rekla je stručnjakinja.
Nastavila je da sada živimo u toplijoj atmosferi koja ima sve
više energije i sastavnica za proizvodnju jakih oluja koje se
mogu manifestirati i kao tornada. “Rekla bih da ćemo takvih jakih
tornada u Europi imati sve više, a onda ih možemo očekivati i u
Hrvatskoj”, odgovorila je.
Komentirala je i navode da je ovo ljeto najhladnije do sada pa
demistificirala: “Ako gledamo doslovno – to ne stoji, bit će još
i hladnijih ljeta. Ako gledamo trend od nekoliko godina pa i
desetljeća, zaista govorimo o zagrijavanju i sve toplijim
ljetima. Varijacije su naravno moguće, ali siguran je trend
siguran da ćemo imati sve toplije ljeto”, navela je.
Kao prilog tome navela je kako podaci za Zagreb govore da su
ljeta 1950-ih godina u prosjeku imala 8 vrućih dana, 1980-ih bilo
ih je već 18, a sada u prosjeku Zagreb ljeti ima 28 vrućih dana.