Promet je pao i u odnosu na prvu srpanjsku nedjelju prošle godine
Prva neradna nedjelja donijela je pad prometa u trgovini na malo
od čak 21,8 posto, u odnosu na zadnju nedjelju u lipnju, kada su
trgovine još radile po starom režimu, javlja
Novi list.
Podaci su to iz sustava fiskalizacije, koji pokazuju da je pad
ukupnog prometa u trgovini na malo, bez motornih vozila, iznosio
29,9 milijuna eura.
U odnosu na prethodnu nedjelju (26. lipnja) to je smanjenje
prometa od 8,37 milijuna eura.
Uz to, prve neradne nedjelje izdano je gotovo 19 posto manje
računa odnosno, njih oko 457 tisuća.
Promet je pao i u odnosu na prvu srpanjsku nedjelju prošle
godine. Lani je u trgovini na malo prve nedjelje u srpnju promet
bio 35,8 milijuna eura, a ove je godine 16,62 posto manji, i to
uz cijene koje su ove godine u prosjeku 7,7 posto veće nego lani,
dok su cijene hrane i pića u prosjeku više za 13,6 posto. U
odnosu na prvu nedjelju u srpnju prošle godine vrijednost svih
fiskalnih računa manja je za 1,15 milijuna eura, odnosno 1,4
posto.
Smanjenje prometa u trgovini utjecalo je na ukupan promet u svim
djelatnostima. Po svim fiskalnim računima, promet u nedjelju bio
je 86,9 milijuna eura, što je 8,6 posto manje nego tjedan dana
prije. Cijeli manjak stvoren je u trgovini na malo, dok su ostale
djelatnosti očito zabilježile i nešto veći promet.
Na pitanje, je li zbog neradne nedjelje porastao promet na
benzinskim crpkama koje nedjeljom mogu raditi, Porezna uprava
nije mogla odgovoriti jer te podatke ne prati.
Prva neradna nedjelja na Jadranu je bila rada tako da je teško
reći kakav će biti stvarni utjecaj na potrošnju i gospodarstvo.
Naravno, da je većina trgovina na Jadranu bila zatvorena, promet
bi bio još manji.
Ako je suditi po primjeru KTC-a, maloprodajnog lanca u domaćem
vlasništvu koji je sam prije nekoliko godina odlučio zatvoriti
svoje trgovine nedjeljom, promet bi se trebao preusmjeriti na
ostatak tjedna. KTC, naime, zbog neradne nedjelje nije izgubio ni
promet ni dobit.
Nad trećim pokušajem zabrane rada nedjeljom i dalje stoji
prijetnja da zakon ukine Ustavni sud. Dogodi li se to, i ovoga bi
se puta – kao i u prethodnim slučajevima – moglo dogoditi da
zakon prestane vrijediti taman kad se građani i trgovci uhodaju i
prihvate nova pravila.