Trenutno najveće željezničko gradilište je između Križevaca-Koprivnice i državne granice s Mađarskom. A do kraja godine modernizirat će se pruga između Vinkovaca i Vukovara
Za 24 velika projekata iz EU fondova stiže gotovo 6 milijardi
eura. Uglavnom su to dionice pruga dva najznačajnija međunarodna
koridora od Rijeke do granice s Mađarskom i od granice sa
Slovenijom do Srbije.
Vlakom na odredište stići na vrijeme za mnoge je putnike nemoguća
misija, piše Danas.hr.
Snježana Tomić iz Zagreba kaže da vlakovi kasne
uglavnom 10-15 minuta, a nekada i 40 minuta. “Ali nama koji idemo
s posla navečer u neko doba je to jako bitno”, govori nam.
Višnja Vid kaže da oni kao putnici znaju biti
nervozni, živčani dok čekaju. “Ali nema šanse da se nešto
napravi, a da bude sve onda potpuno na vrijeme”, govori nam.
Kasni se zbog radova. Grade se nove pruge, obnavljaju postojeće
jer ovo je desetljeće željeznice.
Glasnogovornica HŽ Infrastrukture Željka Miša
otkriva: “U željezničku infrastrukturu ulaže se više nego ikada u
povijesti i provodimo 24 velika projekta modernizacije i obnove.
Uglavnom su to dionice pruga dva najznačajnija međunarodna
koridora od Rijeke do granice s Mađarskom i od granice sa
Slovenijom do Srbije.”
No, zbog radova u problemu su privatni prijevoznici. Bilježe
gubitke pa traže pomoć od države.
Milan Brkić, direktor privatnog željezničkog
prijevoznika, otkriva kako to rade naši susjedi: “U Sloveniji
subvencioniraju teretne prijevoznike tako da im isplaćuju naknade
za kašnjenja, za neizvršene trase zbog radova koji su uvedeni ili
planski ili neplanski.”
Najveće željezničko gradilište je između Križevaca-Koprivnice i
državne granice s Mađarskom. A do kraja godine modernizirat će se
pruga između Vinkovaca i Vukovara.
Putnica Ljerka iz Brdovca optimistična je: “Ako
nešto hoćemo imati, moramo se malo i strpjeti. I treba. Stvarno
je pruga već bila stara, iza Drugog Svjetskog rata napravljena.”
Snježani Tomić misli da će sve postati brže kad
ode u mirovinu, a onda je za to neće biti briga.
Ratko Fadega iz Zagreba već kalkulira koliko će
se vlak ubrzati: “Kad se napravi bit će vjerojatno brže. Možda
neće putovanje trajati 40 minuta nego pola sata, ali bit će OK. ”
Pa bi, doznajemo, kroz tri godine vlakom od Zagreba do Splita
mogli stići za 4,5 sata. Velika očekivanja imaju i stručnjaci.
Ante Klečina predsjednik je Saveza za željeznicu
iznosi predviđanja: “Da ćemo u budućnosti barem 50 posto
putničkog prijevoza raditi željeznicom i teretnog čak do 75
posto.”
Mladen Nikšić, profesor je na Fakultetu
prometnih znanosti, kaže u kojem bi periodu mogli stvarno
osjetiti promjene: “Tu se ne događaju promjene u mjesec dan ili u
godinu, dvije dana. Ja očekujem za 5 do 10 godina.”
A vlak će tada koristiti i više putnika. HŽ-u je cilj da do 2027.
željeznicama prođe 3 milijuna putnika više.