Dan uoči Svjetskog dana sigurnosti hrane, predstavljeni su rezultati prvog nacionalnog istraživanja prehrambenih navika djece. I dok stariji, redom pune istraživanja lošim prehrambenim navikama, oni najmlađi znaju što treba biti na tanjuru
Prehrambene navike prosječnog Hrvata u odrasloj dobi su najblaže
rečeno – loše. Budući da se one se stječu od najranije dobi –
pravo je pitanje što to jedu naši najmlađi?
Istraživanje prehrambenih navika dojenčadi i djece do devet
godina pokazalo kako se hrane djeca u Hrvatskoj. Sumirajući
dobivene rezultate na većini tanjura pronaći ćemo piletinu,
krumpir, grašak, bananu, jabuku i tjesteninu. Što se tiče pića
najveća je konzumacija vode, ali povećanjem dobi djece raste i
konzumacija sokova i toplih napitaka. Od grickalica djeca najviše
vole flips, štapiće i čips, piše Danas.hr.
Još se puno toga našlo na jelovnicima što posebno veseli
stručnjake jer pokazuje svijest roditelja o važnosti raznolike
prehrane kod djece. Ipak jedan se negativni trend i dalje
provlači.
“Rekla bih da nam je najslabija točka nedostatak cjelovitih
žitarica i nedostatak ribe, oni su zaista slabo prisutni na
jelovnicima. Jesmo ih zabilježili, ali puno manje od očekivanog”,
kaže Daniela Čačić Kenjerić, prodekanica za
nastavu Prehrambeno-tehnološkog fakulteta u Osijeku.
Pojavilo se i nekoliko iznenađenja – pa se tako među često
korištenim namirnicama nalaze chia sjemenke, bademi i avokado.
Stvaranju novih navika doprinosi i sve zdravija prehrana u
školama i vrtićima.
“Prije smo se trudili poučiti roditelje da dobro hrane svoju
djecu međutim to nikako nije davalo rezultate. U novije vrijeme
pristup i paradigma se nekako mijenjaju djeci se u vrtiću nude
namirnice koje su nove i dolaze roditeljima kući možeš li uzet
recept od tete”, govori Čačić Kenjerić.
Nacionalno istraživanje trebalo bi pomoći u borbi protiv
debljine.
“Predstavljaju evaluaciju prehrane naše populacije u RH. Osnova
su za bilo kakve procjene i buduće smjernice vezano za smanjenje
pretilosti ili za poboljšanje zdravlja ili za mnoge druge
aktivnosti”, kaže Darja Sokolić, ravnateljica
Hrvatske agencije za poljoprivredu.
Rezultati su predani i Europskoj agenciji za sigurnost hrane. Pa
bismo uskoro trebali saznati kakvi smo u usporedbi s ostatkom
Europe.