Svako 20-o dijete rođeno u Hrvatskoj je iz medicinski potpomognute oplodnje. Parovi po spolne stanice obično odu u Sjevernu Makedoniju i Češku i to na trošak HZZO-a
Lani je više od 50 parova otišlo po spolne stanice na teret
HZZO-a izvan granica Hrvatske, najčešće u Sjevernu Makedoniju i
Češku, prenosi Danas.hr.
Svako dvadeseto dijete rođeno u Hrvatskoj je iz medicinski
potpomognute oplodnje. Među njima su i blizanke Kristine
Kovačević iz Zagreba.
“Jednostavno je takva bila situacija, nismo mogli prirodno
začeti, pa smo se odlučili na potpomognutu oplodnju”, otkriva nam
Kristina.
Zbog potresa i obnove drugih bolnica, ove godine će postupaka u
KBC-u Sestre milosrdnice biti više i za 60 posto, sveukupno skoro
njih 1500. Sama bolnica parove najčešće šalje u Sjevernu
Makedoniju i Češku.
Predstojnik Klinike za ženske bolesti i porodništvo KBC-a Sestre
milosrdnice dr. Krunoslav Kruna otkriva detalje kako to izgleda:
“Kad se bira donator, onda to mora proći rigorozne mjere koje se
odnose na kontrolu nasljednih bolesti, da nema prijenosa
genetskih bolesti, da nema prijenosa infekcija. Normalno da se
kod donacije gleda fenotip para kojem se donira, da li fenotip
ili jajna stanica.”
Drugim riječima, roditeljima plavih očiju i svjetlije puti traži
se takav donator.
Prošle godine, HZZO je zaprimio 106 zahtjeva za medicinski
pomognutu oplodnju, a 89 ih je odobreno. U istoj godini odobreno
je i 39 zahtjeva za donaciju jajnih stanica i dvostruko manje za
sjeme.
HZZO pokriva i putne troškove i za sad je lani potrošeno više od
milijun i pol kuna, odnosno 220.000 eura.
Kristina Kovačević, majka blizanaca, otkriva nam detalje: “Jako
puno žena naših odlazi i u Prag, Češku i Sloveniju po razne
oblike pomoći medicinske potpomognute oplodnje, od donacija
kompletno oplođenih embrija, do donacija jajnih stanica ili
spermija. Bilo bi super kad bi se to uvelo i kod nas.”
Iz Ministarstva zdravstva potvrdili su da za banku sperme nema
interesa, ali ideja o uvozu spolnih stanica Hrvatskog društvo za
humanu reprodukciju tek je u začetku.
Dr. Kuna kaže u kojem bi to smjeru išlo: “Postoji mogućnost, kao
što se rade transplantacije organa, da iz nekih banaka u
Europskoj uniji mi možemo dobiti genetski materijal ako bude
zahtjeva.”
Pohranjeni genetski materijal bi se prenosio u tekućem dušiku, pa
ako je potrebno i avionom. Iz Udruge “Roda” poručuju ovo je važno
za sve koji se bore s neplodnošću.
Bojana Šantić iz te udruge kaže: “Takvih je osoba u Hrvatskoj
jako puno. Naime, po procjenama čak 100.000 ljudi suočava se s
neplodnošću, a njih čak 5 posto potreban je vid liječenja uz
pomoć doniranih gameta.”
Demograf Ivan Čepin pojašnjava da od donošenja
Zakona prije 10 godina, broj djece iz postupka udvostručio se.
Sada je na pet posto rođenih, što Hrvatsku smješta u europski
vrh.
“Demografski razlog zašto raste broj djece rođene iz postupaka
jest odgađanje rađanja do sve kasnije dobit. Prvo dijete žene
danas rađaju s 29,6 godina, a 1993-e godine prvo dijete rađale su
s 23,6 godina.”
Prije dvije godine Osijek je prvi krenuo sa sufinanciranjem
troškova potpomognute oplodnje. Mjeru je iskoristilo 14 parova, a
ove godine su osigurali 55.000 eura. Primjer su počeli slijediti
i drugi gradovi, od Splita do Siska.