''Sigurno da je 25. lipnja bio logičniji datum. Mi smo na taj dan počeli proces razdruživanja, a Slovenci su se odvojili i međusobno smo se priznali i počeli smo tražiti priznanje međusobno. To je sigurno logičniji datum'', rekao je povjesničar Jakovina
“Za većinu je ipak danas bio Dan svetog spajanja, i prilika da
odu na dulji vikend. Ali za to što mnogi ne znaju što se slavi
kriva je i politika, jer prvo smo Dan državnosti slavili 30.5.,
pa onda nismo, pa opet jesmo, pa se još upleo 25. lipnja, pa 8.
listopada. Imali smo tuđmanizaciju i detuđmanizaciju, i na kraju
više nitko nema pojma što je Dan državnosti, što neovisnosti, što
je blagdan a što spomendan i što se uopće na koji dan dogodilo”,
rekla je Mojmira Pastorčić sinoć u RTL Direktu.
Mijenjaju se datumi, promijenila se i proslava. Nekada se
konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora
slavilo svečanije. Uz parade, vojne mimohode, mnoštvo ljudi na
okupu – a tek pokoja zastava na zgradi. Možda je neke samo
zbunio datum.
Koji je praznik u kojem mjesecu više nitko ne zna. Dan
državnosti, dan pobjede, dan antifašističke borbe, dan
neovisnosti, dan Hrvatskog Sabora. Toliko datuma i blagdana, od
koji su se neki toliko puta mijenjali – da više nitko nije
siguran što točno slavimo danas, što 25. lipnja, a što 8.
listopada.
A ako mi nismo sigurni što je kada – kako će drugi biti. Da nas,
recimo, napadaju vanzemaljci kao Amerikance u kultnom Danu
nezavisnosti na 4. srpnja, morali bi dobro razmisliti kada
napasti – jer ni sami ne znamo koji nam je glavni nacionalni
blagdan.
Stvaranje države ostavilo je priličan broj praznika, pa evo jedan
mali kalendar. Dakle, sad već znamo da danas slavimo Dan
državnosti. Neradni je dan kao i 22. lipnja kada slavimo Dan
antifašističke borbe. Na stari datum dana državnosti, sada
slavimo neovisnost i to je nakon 22 godine samo spomendan ne i
neradni dan. 5.8. je dan pobjede, u listopadu ponovno radno ali
blagdanski Dan Hrvatskoj sabora i 18.11 dan sjećanja na žrtve
Domovinskog rata.
Povjesničar: ”Može se reći da ga je za sebe izglasao HDZ, 25.
lipnja je bio logičniji datum”
Gdje nam je nestao slavljenički duh i zašto mnogi nemaju pojma
što slavimo,odgovorio je za RTL Direkt povjesničar Tvrtko
Jakovina.
Da nas napadaju vanzemaljci: Na koji bi nas onda dan
trebali napasti…Što je naš 4th of July?
“Mislim da je ovo lukavo od naše vlasti što ne bi imali jasan
datum pa bismo možda izbjegli katastrofu kakvu bi Amerikanci
doživjeli u onim filmovima. Možda ne bismo imali domoljublje koje
su ti filmovi izazvali kod nekih političara. Bilo bi dobro za
naciju kad bi imali neke stvari jasnije posložene.”
Kaže danas predsjednik: To je HDZ-ov praznik koji je
izglasao sam sebi, to je dijeljenje nacije. Slažete li se s
tim?
“Taj praznik je vrlo brzo nakon što je konstituiran drugi put u
Titovoj Jugoslaviji višestranački Sabor doista izabran. Jedno 13
mjeseci nakon što se konstituirao Sabor to je postao praznik i u
tom smislu se može reći da ga je tada za sebe izglasao HDZ pa
donekle i sada. Ono što bi možda bilo korisno se podsjetiti da je
to Sabor Socijalističke Republike Hrvatske sa sva tri doma:
Društveno-političkim vijećem, Vijećem udruženog rada i Mjesnih
zajednica pod Titovim grbom i zastavom i stijegom i likom se
izglasao sabor 13 mjeseci prije nego se raspala Jugoslavija. Od
toga krećemo. To je trenutak. To je sve skupa u redu.
Višestranačje je u redu, Sabor je u redu i mnogi se bave saborom
ili imaju ustav kao početak ili najveći praznik. Norvežani, čak i
Nepalci i Srbi, ali to nije Dan državnosti. ”
S druge strane, danas profesor Žarko Puhovski taksativno
navodi razloge zašto je 30. svibnja dobar praznik, nema veze s
ratnim pobjedama, ratnim datumima – to je pravi datum
državnosti.
“Upravo onoliko koliko je sabor temeljna ustanova u hrvatskom
demokratskom sustavu toliko možemo i te zaključke uzimati. To bi
bilo dobro i može biti dobro u nekom dugom trajanju. Ne morate
biti država da biste imali demokratski sabor, ne morate imati
državnost da biste imali demokratske parlamentarne institucije.
Pogledajte recimo katalonski parlament. S druge strane, to nije
Dan državnosti. Nama nije počela državnost tu. Franjo
Tuđman u svom govoru govori da je državnost, primjerice,
čuvao ZAVNOH i AVNOJ u tom govoru na 30. svibnja prvi put kad se
vratio iz Katedrala gdje kako njegovi najbliži suradnici govore
da su mu davali instrukcije kada ustati, kada se spustiti kada se
prekrižiti i tako dalje. On sam govori o ZAVNOH-u, govori o
nekome drugome, govori o bizantskom kroničaru Prokopiju iz 6.
stoljeću koji je govorio o slavenskom demokratskom duhu tobože.
To je sve nestalo. Mi smo došli ovdje zapravo do borbe i današnji
2023. godine praznik je praznik u kojem zapravo pratimo što
predsjednik govori premijeru i premijer vraća predsjedniku”
U svakom slučaju mnogi ni ne znaju što se dogodilo na
današnji dan, ali znaju da se spaja vikend….
“Nije loše, malo govori loše jer mislim da bi ljudi možda neke
stvari mogli naučiti o čemu je riječ i da se zapravo dosta u
medijima ipak povremeno govori, barem na te dane o čemu je riječ.
A sad koliko se spajalo to treba pitati đake. Đaci imaju zadnjih
10 dana nastave puno manje se ove godine spajalo što se tiče
Zagrepčana ja sam ovaj čas došao s jednog sjevernojadranskog
otoka. Nema Zagrepčana, ima turista…”
Ali politika je svakako kriva zbog konfuzije koju imamo.
Je li 30. 5 ili 25.6. što je državnost što neovisnost… Je li
nedosljednost kriva za konfuziju koju sad imamo?
“Jednim dijelom je nedosljednost kriva, međutim s druge strane
HDZ Ive Sanadera i Jadranke
Kosor je pristao na onaj logičniji datum koji je datum
kada i Slovenci slave. Dakle, taj datum kada smo se međusobno
priznali i kada je početak bio nekakve državnosti. Ona možda nije
bila stvarna jer je onda došao 8.10. jer je uveden embargo na tu
odluku. Ali, ona je de facto bila takva”
Mislite da je to bio logičniji datum, 25.6.?
“Sigurno da je bio logičniji. Mi smo na taj dan počeli proces
razdruživanja, a Slovenci su se odvojili i međusobno smo se
priznali i počeli smo tražiti priznanje međusobno. To je sigurno
logičniji datum. Kad bi Sabor bio jako važan u hrvatskom
političkom životu onda bismo možda mogli reći je li to važno. Je
li višestranačje kod nas važno. Međutim, višestranačje samo po
sebi ne donosi demokraciju. Nešto drugo treba zadovoljiti u
državi”
Vidjeli smo i maloprije u prilogu, kako Amerikanci i
Francuzi veličanstveno slave svoje dane. Bilo je toga u Hrvatskoj
u vrijeme Tuđmana. Mislite li da nam treba nešto tako
ponovno?
“Možda mimohodi vojni, vojne parade ne bi trebale biti, svakako
ne svake godine. Osim toga, imamo previše tih obljetnica koje se
svake godine i podsjećaju na prošlost koja ne dozvoljava da neke
stvari iz prošlosti lakše zacijele, ali možda bi bilo bolje da
država ne proslavlja na ovaj način koji je rečen ovdje. Vi
organizirate koncert za koga? Nema javnog koncerta, nema prikaza
tog koncerta negdje u parkovima da slušamo mi, da sluša izabrana
elita u HNK”