Stručnjaci kažu da taj fungicidima umjereni učinak na čovjeka i da nije 'pretjerano štetan'. Najjača posljedica može biti iritacija kože. 'Može biti nešto kancerogen ili djelovati na endokrini sustav, ali uglavnom je sve dosta umjereno', tvrde stručnjaci iz Nastavnog zavoda za javno zdravstvo A. Štampar
Puni su vitamina C, odlični za imunitet. Osim što se jedu,
koriste se u kolačima, cijede u sok i čaj. Nema dvojbe da su
naranče i limuni zdravi, ali što je s njihovom korom? Je li puna
pesticida ili se može jesti?
I doista, deklaracija to ne skriva. Kore naranča, limuna, ali i
banana prskaju se imazalilom. To je pesticid koji sprečava
truljenje i pojavu pljesni.
Na deklaraciji naranča iz Egipta stoji da kora nije za jelo, dok
eko limuni iz Italije nemaju takvo upozorenje. Jer se eko limuni
ne smiju prskati.
Zašto takva pravila ne vrijede i za ostalo voće , brine Razvojnu
organizaciju zaštite potrošača.
“Zabrinuti smo zato što EU nije zabranila upotrebu tog fungicida,
na deklaraciji ne piše u kojoj je koncentraciji fungicid
korišten, ali samo upozorenje da proizvod sadržava tj. da je
tretiran time, upućuje na to da je štetan i opasan za ljudsko
zdravlje”, govori direktorica Razvojne agencije zaštite potrošača
Gordana Lukić.
Koliko je opasan za zdravlje, odnosno koje nuspojave izaziva,
pitali smo stručnjake.
“Svaki pesticid može štetno utjecati na ljudski organizam, a što
se tiče imazalila on ima umjereni učinak na ljudski organizam,
tako da nije pretjerano štetan. Nekako najjača posljedica je
iritacija kože. Može on biti nešto kancerogen ili djelovati na
endokrini sustav, ali uglavnom to je sve dosta umjereno”, kazala
je voditeljica Referentnog laboratorija za pesticide NZJZ-a Dr.
A. Štampar Gordana Jurak.
Imazalil se u Hrvatskoj koristi u manjim količinama – 2019. je
potrošeno oko 670 kilograma, iduće godine oko 630, a 2021. broj
se smanjio na otprilike 450 kilograma. No, puno voća se i uvozi.
“Mi bismo trebali dnevno unositi nekoliko kilograma voća ili
povrća koje sadrži imazalil da bi štetno utjecali na naš
organizam”, kaže Jurak.
Iako na deklaraciji piše da kora nije jestiva, ovaj pesticid može
doći i do ploda.
“Moguće je da 20 do 30 posto ostataka pređe u plod, ali upravo
zato se postavljaju maksimalno dozvoljene koncentracije i ako se
imazalil koristi u skladu s dozvoljenom uputom za upotrebu i u
skladu s tim i pravilno, tada ostataka neće biti”, govori
Iva Pavlinić Prokurica iz Hrvatske agencije za
poljoprivredu i hranu.
Nedopuštene količine pesticida se pronađu u oko tri posto voća i
povrća na hrvatskom tržištu, piše Danas.hr.