Sočan, crven i napunjen tko zna čime, komad mesa koji je digao Internet na noge. U opisu TikTok videa koji je postao viralni hit piše da u meso injekcijom ubacuju vodu, sol i aditive. Iz Centra za sigurnost hrane HAPIH-a objasnili su za RTL o čemu se zapravo radi
Mnogi se pitaju kakvo mi to meso jedemo nakon što se internetom
proširio video komada mesa kojemu se injekcijama dodaje voda i
sol kako bi bi meso dobilo na volumenu i sočnosti. 73 milijuna
ljudi diljem svijeta pogledalo je snimku. Zanimalo nas je prolazi
li i naše meso takve procese uljepšavanja, piše Danas.hr.
Sočan, crven i napunjen tko zna čime, komad mesa koji je digao
Internet na noge. U opisu TikTok videa koji je postao viralni hit
piše da u meso injekcijom ubacuju vodu, sol i aditive.
“Grozno, užas. U kakvom svijetu živimo zapravo se čovjek više
ničem ni ne čudi”, rekla je Branka iz Zagreba.
Ipak ne treba dizati paniku jer se radi o dobro poznatoj metodi
obrade polutrajnih mesnih proizvoda u koje se stavlja salamura,
kažu u Centru za sigurnost hrane. Lijepo možda nije, ali nije ni
štetno, a i produljuje rok trajanja.
“To je takozvani pickl injektor i koristi se za vlažno
salamurenje mesa. To je potpuno dozvoljeno, postupak je koji se
već godinama koristi u mesnoj industriji. U toj salamuri se
nalaze određeni prehrambeni aditivi koji su dozvoljeni, koji se
prate, koji se kontroliraju i to se može konzumirati bez ikakve
bojazni”, rekla je Brigita Hengel, stručna
savjetnica iz Centra za sigurnost hrane HAPIH-a.
Bez obzira na moguće pojedinačne ekscese, meso u Hrvatskoj dobre
je kvalitete, tvrde stručnjaci. Europska unija kontrolira sadržaj
mesa i ima puno strože zakone od SAD-a ili Australije.
“Antibiotici koji se u jednom Brazilu još uvijek u većoj mjeri
upotrebljavaju pa u Americi su svojevremeno bili hormoni koji
potiču rast i prirast itd.. Europa to zabranjuje i kontrolira”,
smatra Branko Bobetić, Croatiastočar.
A odakle je uopće meso koje jedemo?
Godišnje trošimo oko 415.000 tona mesa. Prošle smo godine
proizveli 280.000 mesa i izvezli još 35.000 tona. Uvezli smo
170.000 tona. 60% mesa koje jedemo dolazi s naših farmi.
I to domaće meso, pogotovo ako ima markicu porijekla, najbolje je
kvalitete.
“Naša veterinarsko sanitarna kontrola u klaonicama, a isto
sanitarna i veterinarska kontrola na prodajnim mjestima mislim da
je na jednoj, ja bi se usudio reći, i boljoj razini nego je to u
ostatku Europe”, dodao je Bobetić.
Ovaj komad svinjetine aditive i dodatke nije vidio, govori za RTL
vlasnik mesnice u kojoj je prodaje samo domaće. Iako ne drži
“tretiranu robu”, kao i svaki iskusni mesar zna prepoznati “meso
s dodacima”.
“Vidi se da unutra ima naslage vode i vidi se da je jako crveno i
rozo. Znači nitritna sol je unutra koja je dala tu lijepu boju na
izgled”, rekao je Miljenko Ćizmek, mesar.
A zašto se neki uopće odlučuju stavljati dodatke? Uz ljepši
izgled i dulji rok trajanja, glavni je ipak veća zarada.
“Znači proces dimljenja mesa traje od 3 do 5 tjedana, puno je
manji prinos, puno je kala, a ovo što smo vidjeli u videu to je
napravljeno na silu i puno je više prinosa i zarade novaca”,
objasnio je Čizmek.
Iskusno mesarsko oko lako prepoznaje što je dobro, ali i laici
imaju svoje metode.
“Kupujem u OPG-u obližnjem. Jer znam što svinjice papaju”, rekla
je Marijana.
“Ja obično kupujem meso u privatnim mesnicama, na neki način
gotovo istim jer uvjerila sam se da je dobro”, dodala je
Štefica iz Zagreba.
Što je dobro, a što nije – na kraju odlučuju sami kupci.
Injekcije čini se, nisu opasne, ali mnogi će cijepljeno meso ipak
radije izbjeći.