U siječnju je isplaćena prosječna neto plaća od 1094 eura. To je 115 eura više nego u istom mjesecu prošle godine
Prosječne plaće u Hrvatskoj su u godinu dana rasle 115 eura,
javlja Danas.hr. Međutim, zbog inflacije
porast je nevidljiv! Iako su nas uvjeravali da će ulaskom u
Eurozonu plaće rasti brže od cijena, Hrvatska je i dalje na dnu
Europske unije. Plaće su nam četiri i pol puta manje. Kako
preokrenuti trendove?
Cijene i dalje rastu. Nitko nije ni govorio da ulaskom u eurozonu
neće rasti. No, neznatno, tješili su nas, plaće će rasti još
više.
“Cijene u europodručju u posljednjih četrnaest godina rasle su
znatno manje nego u Hrvatskoj, a u istom razdoblju u zemljama
koje su uvele euro plaće su rasle brže nego u Hrvatskoj”, rekao
je premijer Andrej Plenković.
Negdje je nastao šum u komunikaciji, misle Hrvati koji danas sve
plaćaju 12 posto više nego lani.
“Iz njegovih usta u božje uši, ali Bog nije čuo to. Nisu nam
usklađena primanja i troškovi nikako. Moja mirovina malo raste
ali to je toliko malo da inflacija pojede”, rekla je
Nevenka.
“Standard nam ne raste, ali osjeća se po cijenama. Sve je išlo
gori”, kaže Darinka iz Splita.
U siječnju je isplaćena prosječna neto plaća od 1094 eura. To je
115 eura više nego u istom mjesecu prošle godine.
“Bit će rasta plaća, međutim, hoće li taj rast uhvatiti
inflaciju, a kamoli prijeći inflaciju i krenuti u onu realnu
sliku povećanja kupovne moći, e to je veliko pitanje”, kaže
Mladen Vedriš, ekonomski analitičar.
Razlika među plaćama između Hrvatske i Europe je puno veća nego
razlika među cijenama.
Eurostatovi podaci za 2021. govore da su najveće bruto plaće
imali u Luksemburgu, Danskoj i obećanoj zemlji Irskoj. Hrvatska
je bila tek 21. među članicama s 4,5 puta manjom prosječnom
plaćom od luksemburške.
No, ni svuda u Hrvatskoj nije isto. Dok najveću prosječnu plaću
imaju zagrepčani, 1236 eura, stanovnici Dalmacije, Kvarnera i
Slavonije imaju i do 250 eura manje.
“To je velika razlika i ja mislim da to nije uopće primjereno.
Ako ćemo gledat što se tiče turizma, ja mislim da mi više
doprinosimo za državu, za njihov proračun i za sve nego Zagreb”,
rekla je Darinka iz Splita.
“To je jedan od razloga zašto je u posljednje vrijeme toliko
Riječana otišlo, pogotovo mlade porodice, ljudi koji imaju
fakultete. Idu ili u Zagreb ili sada tradicionalno u Irsku”,
rekla je Laura iz Rijeke.
Da nam nije turizma, Hrvatska bi bila među najsiromašnijim
zemljama Europske unije. No, oporavak je u našim rukama, tvrdi
Vedriš.
“Hitno djelovanje. Jer ako želite da živimo bolje, onda moramo
naprosto društvo učiniti efikasnijim, a reforme su alati na tom
putu efikasnosti. Lopta je u našem dvorištu. I onda kad odigramo
dobru utakmicu, mogu i plaće na zdravi način rasti”, rekao je
Vedriš.
Europski kišobran nudi sigurnost. No, ozbiljan rast standarda
Hrvata ovisit će samo o Hrvatskoj. Zasad još zaostajemo.