Prvi hrvatski doktor za drveće Fran Poštenjak upozorava: "Gradovi s više zelenila imaju manje depresivne građane!"
Povezanost čovjeka i prirode koja traje od začetka ljudskog roda,
evidentna je u brojnim koristima koje su dokazane kroz niz
različitih istraživanja. Neke od koristi boravka u prirodi su
opuštanje, smanjenje mentalnog zamora što rezultira boljim
kognitivnim sposobnostima. Boravak u prirodi povezan je i s
različitim tjelesnim aktivnostima koje zajedno s utjecajem
zelenila sinergijski djeluju pa su tako zabilježeni slučajevi
smanjenja simptoma Alzheimerove bolesti, demencije, stresa i
depresije. Analizu izravnog učinka zelenila tj. drveća u
hrvatskim gradovima na građane napravio je Fran
Poštenjak, prvi hrvatski doktor za drveće, poduzetnik iz
Jastrebarskog i vlasnik tvrtke Arboring, član
poslovne zajednice Osjeti Hrvatsku.
Osim što je iznimno važno da žitelji gradova budu okruženi
zelenilom, još je važnije da to čine od najmlađeg uzrasta.
Stručnjaci za istraživanje depresije u Europskoj uniji iznijeli
su podatke po kojima su građani Hrvatske među najpesimističnijim
narodima velike EU obitelji – boravak u prirodi zacijelo može
pomoći da se popravi ta nemila statistika. Kako kod odraslih tako
i kod djece.
“Boravkom u prirodi djeca izgrađuju poseban socijalni i
biofizički odnos s određenim mjestom razvijajući na taj način
kognitivnu i emocionalnu povezanost s tim prostorom. Nadalje,
boravak u prirodi kod djece, potiče maštu i kreativnost,
kognitivni i intelektualni razvoj te socijalizaciju u društvu i
emocionalne veze s drugim ljudima. U znanstvenim istraživanjima
je također zabilježeno da djeca koja boluju od poremećaja
smanjene pažnje mogu boravkom u prirodi smanjiti intenzitet ovog
poremećaja”, ističe Fran Poštenjak, prvi hrvatski doktor za
drveće.
Tako je, primjerice u Japanu, razvijena tehnika kupanja u
zelenilu – što je svojevrsna šetnja šumom. Ispitivanja na
sudionicima studije su pokazala da je kod ljudi koji prakticiraju
tu tehniku zabilježeno jačanje imuniteta, smanjenje indikatora
stresa i depresije te je, kod osoba koje boluju od dijabetesa,
smanjena razina glukoze u krvi. Čak je dokazano da bolesnici koji
imaju u bolesničkoj sobi pogled na zelenilo imaju kraći oporavak
od operacija te koriste pri tome manje analgetika kako bi im se
ublažili bolovi.
“Istraživanja povezana s efikasnošću na radnom mjestu donijela su
nam spoznaje o povećanju produktivnosti, zadovoljstva na poslu i
podizanje razine pažnje te smanjenje mentalnog umora na radnom
mjestu koje je na neki način povezano sa zelenilom. Sukladno tim
rezultatima, istraživanja nad studenskom populacijom koja je
imala pogled na zelenilo, pokazala su da studenti lakše
zadržavaju koncentraciju te imaju subjektivni osjećaj veće
efikasnosti u odnosu na kolege koji nemaju direktan doticaj sa
zelenilom”, analizira prvi hrvatski doktor za drveće.
Zelenilo u gradovima, osim mentalnih koristi za ljude, generira i
mnoge fizičke koristi koje ovise o pokrovnosti stabala i udjelu
zelenih površina u gradovima tj. o količini lisne mase koja se
nalazi u gradovima.
“U vlastitom istraživanju koje smo proveli na području nekoliko
hrvatskih gradova, procijenili smo da su godišnje koristi koje se
odnose na uklanjanje zračne polucije, iznose cca. 22.600,00
kn/km2 – 61.400,00 kn/km2. Drugi autori su istražili da osim
uklanjanja zračne polucije, zelenilo smanjuje negativan utjecaj
oborinskih voda, pročišćava vodu, popravlja karakteristike tla,
smanjuje buku, utječe na usporavanje prometa, ukoliko je pravilno
planirano pruža znatne uštede energije za hlađenje i grijanje u
okolnim objektima i dr. U velikim gradovima stanovi koji se
nalaze u blizini velikih parkova postižu od 8% do 20% višu
otkupnu cijenu od usporedivih stanova koji nisu u blizini takve
zelene infrastrukture, a isto istraživanje je pokazalo da taj
pozitivan utjecaj seže do cca. 2 km udaljenosti parka od
nekretnine. Dokazano je da prisutnost velikih, kvalitetno
održavanih stabla može podići cijene rezidencijalnih nekretnina
između 3% -15 % te da je vrijeme prodaje tih nekretnina skraćeno.
Također, prilikom iznajmljivanja nekretnina koje se nalaze u
kvalitetnom okruženju mjesečne rente mogu porasti i do 7%.
Kvaliteta urbanog zelenila utječe i na vrijeme boravka te na
količinu potrošenog novca kod kupaca koji posjećuju shopping
centre koje su okruženi kvalitetnim i estetski privlačnim
zelenilom. Generalno gledano, kupci još dodaju da su spremni
potrošiti u prosjeku od 9% do 12 % na usluge koje se pružaju u
takvom okruženju”, opisao je poduzetnik iz Jastrebarskog.
Mnoga su istraživanja u svijetu pokazala i da je u naseljima s
više zelenila zabilježeno manje ispisanih grafita po fasadama,
bacanja otpadaka u okoliš i općenito manjih prekršaja poput
vandalizma.
“Također, opaženo je i da kvartovi koji imaju kvalitetnije
oblikovan krajolik i više prirodnih stabala imaju manju stopu
agresije i nasilja u obitelji čak do 25%. Nadalje, što se tiče
prekršaja, studije su pokazale da je u naseljima s većim udjelom
površine pokrovnosti zelenilom u kojima prevladavaju zgrade sa
velikim brojem stambenih jedinica zabilježeno do 52% više
kaznenih dijela, 48 % prekršaja vezanih uz nekretnine te 56%
nasilnih kaznenih dijela u usporedbi sa naseljima gdje je taj
udio znatno manji”, pojašnjava doktor za drveće.
Općenito istraživanja koja povezuju zelenilo i pogodnosti koje
pruža rade se u velikoj mjeri u zemljama koje su ekonomski
razvijenije, uz čast izuzecima. Zemlje iz kojih je formalno
poteklo Urbano šumarstvo su Kanada i SAD, no ne smijemo
zaboraviti niti Europske zemlje (Engleska, Njemačka, Danska,
Francuska, Italija i dr.). Međutim, daleko prije znanstvenih
istraživanja, religije dalekog istoka bile su duboko povezane sa
prirodom, a neke i direktno sa stablima kojima pripisuju, i
danas, mnoge koristi. Za neke od njih upravo su stabla
predstavljala vezu ovog svijeta s božanskim.
“U zapadnoj Europi, a pogotovo u SAD i Kanadi znatna se sredstva
ulažu kako bi se otkrilo kako i na koji način smanjiti negativan
pritisak naših civilizacijskih dosega na čovječanstvo, a pogotovo
na žitelje urbanih konglomeracija modernih megapolisa. Upravo u
velikim gradovima su ti pritisci znatno izraženiji i tamo je
potvrđeno, u znanstvenim studijama, da u direktnim i indirektnim
koristima stabla u pojedinim gradovima godišnje generiraju
milijarde dolara dodane vrijednosti. Cilj našeg djelovanja je,
među ostalim, ukazati na gradska stabla kao važan resurs te
argumentirano pokazati svim korisnicima gradskih prostora da
stabla akceptiraju kao izvor dodanih vrijednosti, a ne samo kao
trošak. Svakako bih izdvojio radove koji se bave sintezom
literature o koristima zelenila, na čemu rade prof. dr. sc. C.
Konijnendijk van den Bosch, prof. dr. sc. K. Wolf, prof. dr. sc.
M. Johnston, prof. dr. sc. F. Ferrini i mnogi drugi vodeći
stručnjaci s područja urbanog šumarstva”, skreće pozornost
vlasnik tvrtke Arboring iz Jastrebarskog.
Ujedno savjetuje hrvatske gradonačelnike, ali i sve ostale ljude
koji su u mogućnosti unaprijediti svoj okoliš stablima koja će im
omogućiti kvalitetniji život. Pri tome bitno je naglasiti da
jedino uz kvalitetno i promišljeno planiranje zelene
infrastrukture i stabala možemo posljedično unaprijediti
efikasnost i efektivnost zaposlenika, indirektno potaknuti
potrošnju posjetitelja naših gradova te, ono najbitnije,
građanima omogućiti zdraviji i sigurniji život u gradovima
posebice sada, u vremenima velikih izazova potaknutih globalnim
promjenama u okolišu koje su na žalost sve prisutne i sve više
izražene.