Nisu samo Amerikanci ludi za oružjem. I Hrvati su. Policijske statistike pokazuju da je u zadnje tri godine 60.000 ljudi tražilo dozvolu za oružjem. Na streljanikažu nikad nisu učlanili više ljudi nego lani, sve više je mladih i žene
Stari, mladi, muškarci i žene, svi su ludi za oružjem. U zadnje
vrijeme pištolje u rukama sve češće drže i Hrvatice. Najviše je
porasla prodaja lovačkog, no traže se i druge vrste, piše
Danas.hr.
“Interes se povećao kod ženske populacije. Evidentno je i da je u
zadnje dvije godine strahovito velik porast prodaje oružja upravo
mlađim osobama”, kazao je Tomislav Kamenečki,
vlasnik dućana za prodaju oružja.
Sve više žena i mladih želi se okušati u lovu, govori za RTL
vlasnik ove zagrebačke prodavaonice. Mnogi se raspituju pa dođu u
dućan u kojem se na jednom mjestu nudi sve – od metaka, pištolja
i karabina do vrlo sofisticiranih jurišnih pušaka.
Najviše se prodaju lovačke puške, no na cijeni je i
poluautomatsko oružje. Primjerice, njemački pištolj s posebnim
sigurnosnim sustavom vrlo je tražen,a cijena mu je 1000 eura.
Oni, koji oružje kupe, moraju negdje naučiti i pucati. Za to
služi jedina civilna streljana u Zagrebu. I tu su brojke u
porastu. Vlasnik nam potvrđuje da je interes sve veći, pucaju sve
mlađi, na tečaje se upisuju i žene.
“Prošle godine smo primili 500 novih članova što je najveći broj
u dosadašnjem radu ove streljane u 20 godina. Ove godine u dva
mjeseca smo primili već 100 novih ljudi”, kaže za RTL
Rajko Radmilović, vlasnik civilne streljane.
Iako su brojke u porastu, Hrvatska je miljama daleko od svjetskog
vrha. Oružje najviše vole Amerikanci, imaju ga više nego
stanovnika, a mogu ga kupiti i u supermarketima.
Na 100 stanovnika posjeduju 120 komada oružja. Na drugom je
mjestu Falklandsko otočje, trećem Jemen dok visoko peto drži
Srbija s 39 komada vatrenog oružja na 100 stanovnika. Hrvatska je
tek 57 s 13 komada na 100 civila.
Teško
je reći koji su razlozi porasta interesa za oružjem, no tajming
je zanimljiv.
“Činjenica jest da od COVID krize, a posebice od krize u
Ukrajini, prije nego što je počeo rat u Ukrajini, ona neka
psihoza dolazećeg rata jest imala za posljedicu da su ljudi
počeli očekivati neku stanovitu nesigurnost i poželjeli su
naravno kupovati oružje u svrhu samoobrane”, kaže nam Dubravko
Gvozdanović, sudski vještak za oružje.
Hrvatska ima dobre zakone o nabavi i posjedovanju vatrenog
oružja, slažu se stručnjaci.
“Imamo jedan od strožih zakona u Europi jer oružje kod nas
kupljeno mora biti evidentirano u svrhu bavljenja lovom ili
streljaštvom dok recimo u masu zemalja ne postoji protokol”, kaže
Kamenečki.
Problem dakle nije legalno oružje, bilo ono lovačko ili neko
drugo, već ilegalno preostalo iz rata.
“Treba zauzeti stav da je ilegalno oružje problem, da je crno
tržište problem. Ono što treba jasno reći, a pokušava se uvijek
progurati da su Hrvati naoružani narod. Ukupna brojka naoružanih
Hrvata je otprilike 5-6 posto. Građana koji legalno posjeduju
vatreno oružje”, ističe Gvozdanović.
Naoružani do zuba dakle nismo, no interes raste. U streljanama
ili za lov OK, glavno da ga nema na ulicama.