Lani je u Hrvatskoj prodano 3910 novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb
Prosječna cijena prodanog kvadrata novog stana u Hrvatskoj lani
je iznosila 2190 eura, što je 20 posto više nego godinu prije, a
u Zagrebu 2579 što je 32,4 posto više nego godinu prije. Bez
obzira na astronomske cijene, lani je u Hrvatskoj prodano 3910
novih stanova, od čega gotovo polovica otpada na Zagreb, a 193 su
POS-ova stana, koji su također osjetno skuplji nego godinu prije.
Agent za nekretnine, Boro Vujović gostovao je u
RTL Direktu pa prokomentirao posljednje
podatke.
20% skuplje u Hrvatskoj, 30% u Zagrebu, odražava li
službena statistika ono što se događa na tržištu?
“Činjenica je da su cijene više nego su bile, ali je li
statistika najtočnija, čini mi se da je u Zagrebu više nego na
terenu, ali je pitanje koji su stanovi uzeti u prosjek, možda je
prodano više elitnijih stanova ili je ona prije dvije godine bila
niža nego je realna”, kaže.
Koliko je prema vašim statistikama kvadrat?
“Poskupljenje 17,5 posto 2022. u odnosu na 2021. Gledali i
početak i kraj godine, da smo gledali samo kraj porast bi bio
znatno viši”, tvrdi.
Zašto su stanovi tako skupi? Je li to isto posljedica
inflacije? Rast cijena građevinskog materijala?
“Puno je faktora, činjenica je da su narasli energenti, ulazna
cijena novogradnje je viša, skuplja je radna snaga, manja je
proizvodnja novih stanova nego ranije, tržište ima ponudu i
potražnju, a kada je potražnja veća od ponude to se odražava na
cijene. Inflacija je glavni pokretač onog što se na tržištu
događa, ne rastu samo cijene stanova nego svih proizvoda i usluga
i jasno da se odražava i na cijene nekretnina”, govori.
Koja je najskuplja cijena kvadrata po kojoj ste prodali
neki stan?
“10.000 eura po kvadratu, u Zagrebu”, kaže.
Najviše se stanova prodaje u Zagrebu. I to više od
polovine za gotovinu, je li tako? Tko to ima gotovinu za
stan?
“Činjenica je da neka naša statistika kaže da je 60 posto
kupoprodaja obavljeno vlastitim sredstvima, to je tako. Tko ima
keš? Stranci kojih ima preko 30 posto, svaka treća nekretnina
kupljena je od stranaca i to vlastitim sredstvima”, navodi.
Je li to do eura i Schengena?
“I Schengen i euro su se prošle godine odrazili, to je bio jedan
od razloga, ali ne glavni. Turistička smo zemlja, 20 posto BDP-a
je od turizma, iznajmljivači plaćaju minimalni porez, paušalni
porez na turistički najam i prihoduju značajna sredstva i veliki
dio se tih slije na kupnju nekretnine u Zagrebu. Velika je
štednja, nekoliko milijardi, stotinjak u štednji. Dio sredstava s
obzirom na niske kamatne stope se prelio u nekretnine jer je to
bolji način ulaganja”, navodi.
Zanimljivo je kako je prije 2000 eura za kvadrat bilo
skupo, sada je to normalna cijena u cijeloj Hrvatskoj. Hoće li se
ikad spustiti?
“Ako se smanji cijena svih proizvoda, onda je moguće očekivati i
cijenu nekretnina. S obzirom na inflaciju i vrijednost novca…
Imali smo koronu, intervenciju država gdje je puštena velika
količina novca u opticaj i to se odrazilo na cijene nekretnina”,
rekao je.
Puno je uvijek rasprave o APN-u: koliko subvencioniranje
stambenih kredita utječe na rast cijena?
“APN je dobra ideja koja nije tako dobra u realizaciji, najveći
nedostatak je kratak rok trajanja. Krenut će 20. ožujka i tri do
četiri tjedna dok ima sredstava, a ako ga želite iskoristiti
morate kupiti stan danas, u desetak dana, ne možete pregovarati,
tražiti stan. Velika potražnja, mala ponuda i rezultira cijenama
koje ne bi trebale biti tako visoke”, rekao je.
Otkrio je i da cijene nekretnina u Dubrovniku za novogradnju idu
i od 3 do 10 tisuća eura. Starigrad 5 i više tisuća eura, govori.