Čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano je s onim kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne masti od onoga što piše na etiketi
Umjesto mesa, melju se kosti. Šokantna je količina lažnih
informacija na deklaracijama proizvoda koje su otkrili
inspektori. Nerijetko se koriste lošiji sastojci ili se pravi
miješaju s jeftinijim. Pa tako više od trećine uzoraka mljevenog
mesa ima više vezivnog tkiva, a manje mesa od deklariranog. Više
o svemu istražio je Marko Šiklić za RTL.
Varalo se i na tjestenini – od toga da nije odgovarala gramaži,
pa do toga da je postotak jaja niži u odnosu na ono što piše na
deklaraciji.
“Nije fer prema kupcima da se to događa. Ne znamo što jedemo
danas”, kaže Lidija Keleminec iz Zagreba.
“Sve što se može uzeti na tržnici, što znamo da je prirodno i što
možemo prepoznati to bi trebalo biti dobro, ali naravno nije ni
to garancija da se i tamo nešto tako ne nađe”,
kaže Vesna Mamić iz Zagreba.
Najviše se vara na mesu, medu, ulju, mlijeku i sirevima. Pa je
tako čak 16 posto kozjih i ovčjih sireva miješano s onim
kravljim, a kravlji sir u 13 posto slučajeva ima manje mliječne
masti od onoga što piše na etiketi.
Na deklaraciji jedno, a u pakiranju drugo i u slučaju mineralne
vode. Nedostaje minerala. Ništa bolji rezultati ni kod analize
vina. U 50 posto slučajeva patvoreno je dodatkom vode i šećera
čije podrijetlo ne dolazi iz grožđa.
Lažno se pokazalo i 6 od 10 uzoraka bučinog ulja, i to tako da je
u njih dodavano neko drugo ulje, dok se u maslinovo ulje najčešće
dodaje suncokretovo.
“Oni će ga prodati po cijeni maslinovoga i odmah su uštedjeli na
svemu… mene to ništa ne čudi”, kaže Svjetlana
Badnjarević iz Zagreba.
“U dućanu se prodaje staro brašno i šta više imam komentirati. U
dućanu imate voće koje je toliko špricano da je to grozno, na
placu ista stvar – dobila sam proljev. Ne usudim se više jesti ni
naranče, ni mandarine – ništa”, kaže Anđela
Tuđina iz Zagreba.
“To je sistem pogrešaka i uspjeha- jedanput probaš, vidiš da je
loše i onda više ne ideš, više ne kupuješ, ali treba biti neka
garancija u ponudi hrane, da barem deklaracije odgovaraju
sadržaju”, govori Mira Dragosavac iz
Zagreba.
Iako je hrana u Hrvatskoj kvalitetnija nego u mnogim europskim
zemljama, samo prošle godine kroz sustav brzog uzbunjivanja za
hranu s polica je povučeno 117 proizvoda.
“Ako se u hrani utvrdi neka kemijska ili mikrobiološka tvar koja
nije uobičajeno regulirana propisom, a u drugom slučaju se radi
ako ona je regulirana propisom, međutim vrlo su mala odstupanja u
kojem je ona utvrđena u hrani”, kaže Brigita
Hengl, stručna savjetnica iz Centra za sigurnost hrane.
“Bilo bi jako dobro kada bi se objavljivali podaci i o prodajnim
mjestima i o proizvođačima koje takve proizvode stavljaju na
tržište”, kaže Zvjezdana Blažić,
konzultantica u poljoprivredno-prehrambenoj industriji.
Razlozi povlačenja proizvoda s polica bili su i pronalazak
mikroorganizama, parazita, teških metala, pesticida, antibiotika
i aditiva.
“To je dosta skupo, to je za potrošače vrlo često nezgodno – oni
reagiraju ako je nešto vidljivo na prvi pogled, ovako je to vrlo
teško vidjeti. Nema drugog savjeta – nego paziti gdje se kupuje i
od koga se kupuje”, dodaje Blažić.
Iako je sva ova hrana zdravstveno ispravna, količina lažnih
informacija na deklaracijama čini se nikad veća.