"Najjače što možemo očekivati je zapravo u dubrovačkom području. Za veliki dubrovački potres 1667. procjenjujemo da je bio između 6.9 i 7.1, a nekako računamo da je 7,5 možda nekakav maksimum", rekla je Dasović
Gošća RTL Direkta seizmologinja Iva Dasović kazala
je da su tri područja koja su seizmički najaktivnija u Hrvatskoj
– zagrebačko, riječko i područje južne Dalmacije te da potres u
Turskoj i Siriji nema nikave veze s potresom koji se jutros
zatresao Kvarner.
Koliko je potresa u četvrtak bilo nakon najjačeg
prijepodne?
Ne znam, trebalo bi zapravo pitati seizmološku službu koja
marljivo locira potrese, ali ako se ne varam do 14 sati mislim da
su izlocirali 22 potresa.
Mislim to neće trajati samo danas.
Koliko dugo će stanovnici hrvatskog primorja mogu
očekivati potrese?
Teško je reći koliko će to trajati, možda čak nekoliko tjedana
možda koji mjesec, zaista to ne možemo predvidjeti.
Nije neobično da se na Krku dogodio potres. To je
seizmički aktivno područje?
Tako je. Ako možemo izdvojiti 3 područja u Hrvatskoj koja su
seizmički aktivna to su riječko područje, zagrebačko i Dalmacija,
pogotovo južna Dalmacija.
Na karti su to crvena područja. A Petrinja i taj dio su
zelena područja iako se zna da su tamo bili
potresi?
U kartu smo mu uračunali apsolutno sve što znamo o seizmičnosti,
kako se gubi energija valova koji se šire iz epicentra odnosno
žarišta tako da nismo imali informaciju da u petrinjskom
području, baš u tom južnijem dijelu da je bio tako jak potres. Te
karte se svako toliko moraju ažurirati, ponovno izračunati,
metodologija se mijenja, unaprjeđuje, imamo više informacija, što
o recentnim potresima, što o onim povijesnima što isto
istražujemo. Iako mislim da se karta neće nešto puno promijeniti.
Zna li se zapravo na tim područjima koja su najaktivnija,
koja je najjača magnituda potresa moguća na tim
područjima?
Pa možemo otprilike procjeniti s obzirom na magnitudu za koju
znamo da se već dogodila i uz pomoć geoloških istraživanja da
vidimo kolika je uopće dužina tog rasjeda i onda procijeniti što
bi se dogodilo kad bi cijeli rasjed puknuo.
I što bi se dogodilo da cijeli rasjed pukne npr. u
Zagrebu konkretno?
Pa procjenjujemo da bi maksimalna amplituda bila oko 6,5.
Što je dosta jače nego ovaj što smo imali?
Da.
Koliko je to jače?
Ako gledamo oslobođenu energiju u odnosu na ovaj iz 2020. to je
oko 30 do 32 puta.
Je li uopće na bilo kojem od ovih područja o kojima
govorimo moguće da se dogodi ovakav razoran potres kao u Turskoj
i Siriji?
Pa prema svim našim informacijama koje imamo – ne. Najjače što
možemo očekivati je zapravo u dubrovačkom području. Za veliki
dubrovački potres 1667. procjenjujemo da je bio između 6.9 i 7.1,
a nekako računamo da je 7,5 možda nekakav maksimum. Mi upravo
radimo znanstvena istraživanja na tom području gdje želimo malo
bolje istražiti pa ćemo kroz par godina biti malo pametniji.
Je li moguće da ovaj potres koji se dogodio u Turskoj i
Siriji na bilo koji način potaknuo ili ima bilo kakve veze s ovim
što se jutros dogodilo na Krku?
Pa ne baš. To što se tamo pomaknulo je predaleko da bi utjecalo
na nekakve pomake tu. Ono što možda možemo, a to je zaista
nategnuto i više u zoni spekulacija, se zapitati da li su valovi
koji su nastali u tom potresu možda mogli doprinijeti da rasjed
koji je već zreo za pucanje da ga to malo potakne tj da to bude
kap koja je prelila čašu…
Jednom zauvijek nam recite – nemoguće je predvidjeti
potres?
Da, to je nemoguće. Potresi su jako složeni i događaju se duboko
i mi ne možemo do njih doprijeti i imaju tu jednu svoju kaotičnu
komponentnu da kad sam rasjed počne pucati da ne zna zapravo gdje
će završiti – kao mali potres ili kao veliki potres