Poraz je to za učitelje, kojima vjeruje svaki drugi učenik, a pogotovo za znanstvenike, u koje povjerenja ima manje od polovice učenika (45 posto)
Osnovci u Hrvatskoj više povjerenja imaju u svećenike nego u
učitelje i vršnjake u razredu, pokazalo je novo istraživanje
Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu, piše
Jutarnji
list.
Prema rezultatima istraživanja svećenici su ušli u prvih pet
skupina koje zaslužuju povjerenje djece u dobi od 13 godina,
odmah nakon roditelja, rodbine, prijatelja i liječnika.
Djeca i dalje najviše vjeruju roditeljima (92 posto), rodbini (80
posto) i prijateljima (77 posto). Liječnici su na četvrtom mjestu
liste povjerenja (75 posto), a svećenicima vjeruje 60 posto
školaraca.
Poraz je to za učitelje, kojima vjeruje svaki drugi učenik, a
pogotovo za znanstvenike, u koje povjerenja ima manje od polovice
učenika (45 posto), čime su na ljestvici zauzeli nisko deseto
mjesto, a učitelji sedmo.
Sudeći po rezultatima istraživanja, djeca malo više vjeruju
policajcima (58 posto) nego učiteljima. Porazno pritom djeluje i
podatak da samo 38 posto učenika ima povjerenja u svoje vršnjake
u razredu. Toliko ih otprilike vjeruje i susjedima (37 posto).
Najgore im prolaze političari i novinari – njima vjeruje samo
desetak posto djece. Više puta istaknuta teza znanstvenika prema
kojoj mladi imaju konzervativnije stavove od svojih roditelja
pokazala se i na ovoj generaciji, no situaciju možemo promatrati
i na drukčiji način: 97 posto osnovaca u Hrvatskoj pohađa
vjeronauk u školi, a 40 posto ih nema povjerenja u svećenike.
Svećenicima tako uopće ne vjeruje 17,4 posto djece (učiteljima
15,6 posto), dok svećenicima u manjoj mjeri vjeruje 22,6 posto
učenika (učiteljima 32,6 posto). Ipak, svećenici su se nametnuli
ispred učitelja kada je riječ o dječjem povjerenju jer njima u
potpunosti vjeruje 25 posto učenika, a učiteljima 15 posto. S
druge stane, političarima ne vjeruje 57 posto školaraca, a
novinarima njih 53 posto.