Bube nisu u glavi, ali mogle bi se naći na tanjuru. Već ih sada jede oko 2 milijarde ljudi na svijetu. A jest ćemo ih i mi. Ali ne kao hrskavi čips, kako to neki zamišljaju
Možda ne biste baš pojeli prženog skakavca, ali bi li vam se
gadilo da jedete kreker ili kruh u kojem je brašno zrikavca ili
crva?
Od utorka se ono legalno može prodavati u hrvatskim trgovinama.
Naravno da većina nas osjeća gađenje kad pomisli na to da jede
crve, mi nismo Tajlanđani, Meksikanci niti stanovnici Gane, gdje
je to normalno i uobičajeno.
Ali, mnogi stručnjaci upozoravaju da su insekti budućnost. Puni
su proteina, i hranjivi za čovjeka, a ne zagađuju, piše Danas.hr.
Poljski šturak s Jamajke ili zrikavac. Izvrsni su skakači,
plivači, ali oni su i kanibali. Ako ih je na jednom mjestu
previše – postaju krvoločni. Ali inače su – simpatični i ukusni.
“Možete probati živog, ali mi preporučujemo uvijek termički
obrađenog. Možemo li pretjerati? Pa stvar je u tome da je to
animalni protein i imate dva bubrega u životu . I morate paziti,
puno je proteina, oko 70 posto. Pa ga ne možete jesti baš kao
jogurt i mlijeko”, priča Aleksandar Gavrilović,
vlasnik Insektarija, tvornice buba.
Bube nisu u glavi ali mogle bi se naći na tanjuru. Već ih sada
jede oko 2 milijarde ljudi na svijetu. A jest ćemo ih i mi. Ali
ne kao hrskavi čips, kako to neki zamišljaju.
“Dozvoljeno je sada brašno cvrčaka. Samo brašno je sirovina, ali
od njega se onda može sve raditi. Kruh, peciva, keksići”, rekao
je Aleksandar.
“Mi ovo recimo uz jogurt žlicicu jedemo umjesto probiotika…Jer
hitin je neprobavljiv za ljude ali je odličan probiotik”, dodao
je.
Europa im od sutra daje zeleno svjetlo. Sigurni su za ljude,
odnosno njihov proteinski prah. Od kojeg će se raditi tjestenina,
juha, čokolada, shakeovi, burgeri. Možda je nama to nešto novo ,
ali odavno stručnjaci govore kako su bube – hrana budućnosti.
“Prije svega, ovakva hrana je održiva, zdrava, ima visok udio
proteina, Omega 3, pozitivnih metala kao što su magnezij i
mangan. Kukci s kojima radimo su kopneni plodovi mora. Na kraju
krajeva, sličnu funkciju obavljaju i u prirodi, oduvijek jedemo
morske plodove i oni su vrlo cijenjeni, a vjerujemo da cvrčci to
mogu biti kopneni plodovi mora”, govori Luis
Rumero, vlasnik farme cvrčaka u Španjolskoj.
Kilogram cvrčaka ima gotovo jednaku količinu proteina kao
kilogram govedine. Za koju nam treba alternativa. I mnogi je vide
u njima. Manje zagađuju, a okusom možete manipulirati. Ovisno
kako ih pržite, čime ih hrane. Ako kukac jede čokoladu – po
čokoladi ima i okus.
U jednoj tvornici buba prvo su počeli s brašnom, a sada je na red
došla piva od cvrčka. Miro je probao sve prije nego je složio
dobitnu kombinaciju.
“Kako bih znao koju ću aromu dobiti ako ih ne probam. Probavao
sam više puta i to je bio izazov”, kaže Miro Turčinović,
proizvođač pive.
Degustirao je pržene cvrčke, samljeo ih u brašno, a onda od njega
napravio pivu – zanimljivog, cvrčkastog okusa.
“Imaju različite okuse, kada se prže recimo – možete dobiti u
pivi čokoladu, a sada se ovdje osjeti okus na karamelu”, rekao
je.
Moramo priznati – ukusna je. Osjeti se dašak karamele. Osnovni
miris je hmelj, pa se onda ne osjeti miris cvrčka. Eto, mi
probali i preživjeli, nije strašno, a nije ni obavezno.