Blažić objašnjava da je nakon covida došlo do velikih poremećaja u lancima opskrbe te da su cijene žitarica eksplodirale nakon što je počeo rat u Ukrajini
Savjetnica u prehrambenoj industriji i poljoprivredi,
Zvjezdana Blažić, komentirala je za HRT cijene žitarica i objasnila kakve cijene hrane
možemo očekivati u budućnosti.
Blažić objašnjava da je nakon covida došlo do velikih poremećaja
u lancima opskrbe te da su cijene žitarica eksplodirale nakon što
je počeo rat u Ukrajini. Kaže da je rast cijena stvarno bio
enorman.
“Do velikih pormećaja u opskrbi došlo je jer su brodovi po
svjetskim morima išli nekim čudnim putovima. U Kini je bilo
veliko zatvaranje, a ona je ogroman potrošač žitarica i uljarica,
stoga nije niti čudo da je došlo do poremećaja”, istaknula je
Blažić te napomenula da je Ukrajina, uz Rusiju, veliki proizvođač
žitarica.
Došlo je do prekida crnomorskih puteva, a kada se to
stabiliziralo, cijene su, kaže, počele polako padati.
Rekordna cijena pšenice
Blažić kaže da je razlog za rast cijene kruha porast cijene
pšenice, ali i cijene energenata.
“U cijelom lancu, od pšenice do kruha, pekar ima mnogo karika i
svatko od njh izložen je određenoj vrsti rasta inputa, pa onda te
cijene rastu. Zato je i došlo do tako naglog rasta i cijene
kruha”, kaže i dodaje da su razlozi povećanja cijena pekarskih
proizvoda opravdani. Blažić kaže da se rast cijene pšenice
usporava, ali je još uvijek na povijesno najvećoj razini.
Rast cijene pešnice se usporava, ali je, kaže Blažić, još uvijek
na povijesno najvećoj razini.
Ne postoji razlog za niže cijene hrane
Na pitanje, hoće li cijene hrane cijene i dalje rasti, Blažić
kaže da je to velika neizvjesnost.
“Ovisi jako o tome kako će se kretati događanja u vezi s ratom u
Ukrajini, kakve će biti žetve, kakve su zalihe. Ovisi i o
vremenskim nepogodama te kakvi će biti rezultati ovogodišnjih
žetvi. Sigurno se ne očekuje da će biti takav enorman rast cijena
kakav je bio prošle godine, ali da će cijene hrane biti niske,
zaista ne vidim niti jedan razlog.
Tu je i niz drugih razloga poput primjene zajedničke
poljoprivredne politike, okolišni uvjeti, tako da će se hrana
morati proizvoditi po drugačijim uvjetima”, kaže Blažić.
U EU najviše poskupjeli jaja i žitarice
Prošla godina ostat će zapamćena po strelovitom rastu cijena
hrane. U zemljama Europske unije u 2022. najviše su, za čak 45
posto, poskupjela jaja i žitarice. Cijene mlijeka narasle su u
prosjeku za 31 posto.
U Hrvatskoj smo najviše osjetili rast cijena žitarica, koje su
poskupjele za čak 52 posto, zbog čega su znatno narasle cijene
kruha i peciva.
Hrvatska proizvodi više pšenice od svojih potreba, ali…
Hrvatska proizvodi oko milijun tona žitarica na godinu, dvostruko
više od svojih potreba, pa ostatak ide u izvoz. Slavonska pšenica
prošle je godine rodila i više od očekivanog. Na zasijanih oko
170 tisuća hektara prinos je bio malo veći od milijun tona. No,
unatoč tome, cijena je viša od europskog prosjeka.
“Moram reći da je cijena inputa bila enormno visoka, da su inputi
poskupjeli i po nekoliko puta, a ne samo 50 posto koliko su
poskupjele žitarice tako da vjerujem da je poskupljenje
opravdano”, kazala je Sandra Zokić, ravnateljica
Uprave za poljoprivredno zemljište, biljnu proizvodnju i tržište.
Poskupljenje od 52 posto poljoprivrednici pravdaju boljom
kvalitetom, no i dalje upozoravaju na nisku otkupnu cijenu – u
prošloj žetvi bila je od 2 do 2 kune 40 lipa.
“Onda se ta pšenica na zapadnim tržištima prodaje po puno boljim
cijenama samo iz razloga jer je ona zaista puno kvalitetnija od
recimo pšenice iz Mađarske, trenutno iz Ukrajine ili Vojvodine”,
izjavio je Stjepan Zorić iz Erduta.
“Da imam mogućnosti da izgradim neke skladišne kapacitete za to
bi bio zainteresiran, ali onda bi mogao kalkulirati pa ju držati
na skladištu pa prodati kad je bolja cijena”, kazao je
Dani Varga iz Bilja.
Na cijene utječe inozemno tržište
S polja, pšenica odlazi domaćim kupcima ili u izvoz, a cijena
uglavnom raste prateći situaciju na tržištu.
“Smatra se da je u prošloj godini izvezeno oko 400 tisuća tona
pšenice, 930 tona kukuruza i oko 100 tisuća tona ječma”, kaže
Zokić.
“Nekakva vlastita potrošnja je otprilike 400 tisuća tona,
manje-više, što znači da sva preostala količina od nekakvih 700
tisuća tona je za izvoz”, kazao je agroanalitičar Robert
Jurišić.
Mnogo trgovaca i posrednika u lancu
S obzirom na to da je Hrvatska otvoreno tržište, cijene se iz
godine u godinu približavaju onima na europskom tržištu žitarica.
“Mi imamo situaciju da na našu cijenu ne utječe domaća ponuda i
potražnja već upravo ta izvozna cijena i potražnja. Pa imamo
primjerice prošle godine rekordni urod u Hrvatskoj skoro milijun
tona, a cijene su najveće u povijesti”, napominje Jurišić.
Poznato je, primjerice, da velike količine smrznutih pekarskih
proizvoda uvozimo. Do našeg potrošača stižu svježe pečeni i
topli. U dugom lancu od polja preko silosa, mlinova, pekara,
trgovaca i do mnogih drugih posrednika mnogo je mogućnosti za
povećanje cijena.