Spektar viroza je šarolik, važno je otkriti o čemu je riječ i ovisno o tome preležati bolest, a maske u zatvorenim prostorima su dobrodošle, savjetuje epidemiolog Miroslav Venus
Prema službenim podacima Nacionalnog stožera civilne zaštite, u
ovom trenutku od koronavirusa boluje 2305 osoba. Gotovo 600
pacijenata liječi se u bolnici, na respiratoru je 12 pacijenata,
a isto toliko ih je prekjučer i preminulo od te bolesti.
Službeni podaci Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), s
posljednjim podacima od 4. prosinca, govore o 104 prijave
oboljelih od gripe, od čega je polovica prijavljena u tom tjednu.
“I u jednom i u drugom slučaju riječ je isključivo o prijavljenim
slučajevima bolesti, no svi parametri govore da je stvaran broj
zaraženih bitno veći. Djeluje kao da su svi bolesni. Ne možete
nigdje izaći, a da ne čujete da netko šmrca, kašlje, ispuhuje nos
ili govori da ga boli glava”, kaže Miroslav
Venus, predsjednik Hrvatskog društva epidemiologa za
Jutarnji list.
Rinovirus, adenovirus, streptokok
Bernard Kaić, voditelj Službe za epidemiologiju
HZJZ-a, ističe da je jako puno viroza te da je doista teško
brojčano iskazati koliko je bolesnih od koje bolesti.
“Naravno, dio oboljelih ne ode doktoru jer ima običnu prehladu,
dio se ne testira, podaci liječnika stižu sa zakašnjenjem, no
dovoljno je prošetati da se stekne dojam koliko je ‘prehlađenih”
kaže Kaić.
Oba epidemiologa slažu se kako je COVID i dalje prevladavajuća
bolest, te da je trenutno najviše oboljelih upravo od te bolesti,
no s obzirom i na cijepljenja i preboljenja, često su kliničke
slike blaže tako da je i bitno manje testiranih nego što se to
radilo u jeku epidemije.
Ipak, raširene su i druge virusne bolesti, poput rinovirusa,
adenovirusa, respiratornog sincicijskog virusa i brojnih drugih.
“Osim virusnih bolesti, primijetili smo i veći broj slučajeva
streptokoka, no valja uzeti u obzir da to nisu slične bolesti.
Ovdje je riječ o bakterijskoj bolesti koja se liječi antibiotikom
i zato je uvijek dobro da se ode k liječniku i provjeri o čemu se
radi. Naravno, streptokok ima i neke specifične simptome poput
gnojnih čepića na krajnicima, povećanih limfnih čvorova… ”
pojašnjava Kaić.
S virusima smo se vratili u pretpandemijsko
vrijeme
Gripa je u porastu, a Venus smatra kako smo se s virusima vratili
u pretpandemijske godine, kada su u zimsko doba harali brojni
virusi.
“Zato ih kolokvijalno i zovemo zimske viroze. Neću reći da nam je
došlo na naplatu to što je manje viroza, pa i same gripe, bilo za
vrijeme dvije godine epidemije, ali činjenica je da se polako sve
vraća. Dakle, maska je štitila i od običnih viroza, koje nisu
pronalazile put prijenosa” kaže Venus.
Što se simptoma tiče, iako su zimski virusi većinom respiratorni,
gripa kao takva uglavnom dođe odjednom s izraženim simptomima. I
covid je sličan.
Trenutno, ističe, vlada ciklona svih zimskih respiratornih
bolesti te da je ponekad teško na prvu znati o kojem virusu se
radi.
“Druge prehlade uglavnom se sporije razvijaju, pa ih je moguće
malo izdvojiti po simptomatici. Krene grebanje grla pa curi nos
ili počne kašalj. Gripa uglavnom odmah počne s visokom
temperaturom i općom malaksalošću, no, naravno, ovo je teorija i
ne mora uvijek biti praksa”, smatra Venus i zaključuje da je
najvažnije prepustiti liječniku dijagnosticiranje.
Venus upozorava i na pojavu trihinele. Nakon više godina
zabilježili su tri slučaja trihinele.