Upravo je prelijevanje gotovog novca u banke jedan od razloga povećanog rasta ukupnih depozita stanovništva koji uključuju depozitni novac, kunske štedne i oročene te devizne depozite
Građani su prošli mjesec u banke donijeli još 3,7 milijardi kuna
gotovine, izvještava
Jutarnji list. Prema podatcima HNB-a, krajem listopada
depoziti su pak iznosili 267,7 milijardi kuna.
Uoči uvođenja eura povećava se i iznos kunske gotovine koju
građani donose u banke kako bi se automatski konvertirala u novu
valutu. Na kraju studenoga, HNB navodi kako je u optjecaju bilo
23,7 milijardi kuna, što je 3,7 milijardi kuna manje nego mjesec
dana ranije.
Promatrajući pak s godišnje razine, u studenom je iznos gotovog
novca u optjecaju bio manji za 12,4 milijarde kuna ili 34 posto,
a na kraju listopada godišnji je pad iznosio 9,3 milijarde kuna
ili 25,3 posto.
“Taj bi se pad mogao dodatno produbiti do kraja godine, kao što
je to bilo u usporedivim zemljama koje su uvodile euro, a u
kojima je iznos gotovine u optjecaju gotovo prepolovljen u godini
uoči uvođenja eura, pri čemu je proces bio najintenzivniji u
mjesecima neposredno prije uvođenja eura”, pojašnjavaju iz HNB-a.
Upravo je prelijevanje gotovog novca u banke jedan od razloga
povećanog rasta ukupnih depozita stanovništva koji uključuju
depozitni novac, kunske štedne i oročene te devizne depozite.
Na kraju listopada ukupno su iznosili 267,7 milijardi kuna, što
znači da su godišnje porasli za čak 23,1 milijarde kuna ili 9,5
posto. To je više od porasta ostvarenog u prethodnoj godini kada
je iznosio 20,7 milijardi kuna ili 9,2 posto, što je zamjetno
više od rasta prijašnjih godina.
Uz kunska sredstva na transakcijskim računima tome najviše
pridonose devizni depoziti. Njihov značajan rast u posljednjih
godinu dana HNB povezuje s oporavkom turizma i procesom
pristupanja europodručju.