Od svih obnovljivih izvora energije, i uz svo sunce koje prži, sunčanim elektranama zadovoljavamo samo 0,6 posto potrošnje, a imamo 30 posto više sunčanih sati od Njemačke
Hrvatska koja će ove godine uvesti najmanje 30 posto i to vrlo
skupe struje, trebala bi se požuriti sa solarnom energijom.
“Nama je najbitnije da upogonimo što više solara, što više vjetra
koje EU protežira, pomaže. Kod nas je to nemoguća misija”, govori
za RTL Zlatko Bukovac, direktor Soltecha.
Od svih obnovljivih izvora energije, i uz svo sunce koje prži,
sunčanim elektranama zadovoljavamo samo 0,6 posto potrošnje, a
imamo 30 posto više sunčanih sati od Njemačke.
Imamo tri puta manje sunčanih elektrana od Slovenije, 25 puta
manje od Mađarske i 650 puta manje od Njemačke.
“Hrvatska posjeduje izvanredan prirodni potencijal što se tiče
obnovljivih izvora i šteta je ne koristiti…”, kazuje Ante Renić,
direktor VSB-a Obnovljive energije Hrvatske.
Od silnog sunca, administraciju nam je uhvatila fjaka. Ministar
Filipović u veljači ove godine primio je 216 zahtjeva za
energetska odobrenja elektranama na sunce i vjetar. Dosad je
riješeno deset zahtjev.
“Sami znamo da su kapaciteti samog ministarstva ograničeni i
imamo malo razumijevanja, ali s druge strane godinu dana je malo
previše i nema više vremena za čekanje i odugovlačenje”, dodaje
Renić.
Čak i da se sutra izgrade te silne elektrane na sunce i vjetar,
problem je i s mrežom na koju bi se trebale priključiti te
elektrane. U distribucijsku mrežu se malo ulagalo, a kad je
Europska unija otvorila Fond za modernizaciju težak 2,4 milijarde
eura, Hrvatska je izvukla skromnih 40 milijuna eura, dok je
Rumunjska dobila jednu cijelo četiri milijarde.
Ugradnja solara na krovove građana nešto se ubrzala, ali ipak
nedovoljno. Jedva dvije tisuće krovova u sunčanoj Hrvatskoj su
pod solarima.
“Savjetujem svakom domaćinstvu investicija se vraća u tri, četiri
godine. Koji je to posao, i biznis koji se vas oslobađa od
trajnog naloga i plaćanja električne energije budući da počinjete
proizvoditi za vlastite potrebe, da se investicija u takav
projekt solarne instalacije vrati u tri godine. Tko ne bi pristao
na to?”, pita se Bukovac.
Dosta tko ne bi? Na kraju dugog mračnog birokratskog tunela,
možda se pojavi svjetlo za čiji račun nećete trebati plaćati.