Prije ovog zakona Ministarstvo planira i zakon o najmu stanova, kojim bi se trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca
Hrvatska bi trebala dobiti zakon o upravljanju i održavanju
zgrada, koji bi pobliže trebao definirati na koji se točno način
sustanari trebaju organizirati, koje su im dužnosti te na koji
način mogu i smiju raspolagati zajedničkim dijelovima nekretnine.
Tako će, piše Večernji list, upravitelj platiti
kaznu od pet do 20 tisuća kuna ako ne osigura majstora u roku od
tri sata ako dođe dokvara na plinskim instalacijama ili,
primjerice, voda prodre u podrum zgrade
Samo jedan zakon trenutačno djelomično regulira navedeno – Zakon
o vlasništvu, a “upute” se nalaze u Uredbi o održavanju zgrada,
koja datira još iz 1997. I razni pravilnici tu su “u igri”, koji
će se sa spomenutom uredbom implementirati u novi propis, što se
vjerojatno i ne bi radilo da ga se ne planira koristiti kao alat
za provedbu Dugoročne strategije obnove nacionalnog fonda zgrada
do 2050. godine.
Plan Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne
imovine jest upućivanje zakona o upravljanju i održavanju zgrada
u saborsku proceduru krajem sljedeće godine, prije čega će,
naravno, provesti i javno savjetovanje. Najavljivalo se to,
doduše, još i 2019., s naznakom da bi suvlasnici potpuno
definirane odnose trebali imati do 2021., ali, rekao bi narod,
bolje ikad nego nikad.
Nacrt zakona postoji, iako nam u Ministarstvu kažu da bi se on
još mogao doraditi, međutim, ono što je sigurno jest to da bi
trebao osigurati kvalitetno upravljanje i održavanje zgrada,
propisivati minimalni iznos pričuve, definirati prava, obveze i
odgovornosti upravitelja zgrade, predstavnika suvlasnika te samih
vlasnika stanova.
Ono što će biti ključno za same stanare jest obveza osiguranja
zgrade i sklapanja međuvlasničkog ugovora, pobliže objašnjenje
što moraju raditi upravitelji i predstavnici suvlasnika, s
propisanim novčanim kaznama za neodrađeni posao, kao i cijena
pričuve.
Ona trenutačno nije određena nijednim propisom, već se računa
množenjem 0,54 posto vrijednosti posebnog dijela nekretnine
godišnje s etalonskom cijenom građenja kvadrata stana u
Hrvatskoj, koju propisuje Ministarstvo. Da je ona 6800 kuna, kaže
nacrt zakona, što bi značilo da će minimalna pričuva biti 3,02
kune po kvadratu pa se neće više moći računati, kao dosad, s
etalonskom cijenom od 6000 kuna, zbog koje se tumačilo da je
dovoljno platiti 2,70 kuna mjesečno, piše Večernji.
Prije ovog zakona Ministarstvo planira i zakon o najmu stanova,
kojim bi se trebao riješiti problem zaštićenih najmoprimaca.