ZAKON IH ŠTITI?

Ugovori o doživotnom uzdržavanju: Kako prevaranti “brinu” za umirovljenike

RTL

Na godinu se takvih ugovora potpiše oko sedam i pol tisuća

Ivica Todorić izgubio je Agrokor, ali još nije izgubio sudske
bitke. Za razliku od ostalih hrvatskih umirovljenika kojima ni
sud ne pomaže kada im oduzmu svu imovinu. Starije osobe često su
žrtve prevara zbog potpisanog dosmrtnog ili doživotnog
uzdržavanja, piše RTL Danas.

Gospođa Nada za svoju će majku brinuti do smrti. Napravila bi to
svakako, ali sada je i vezana ugovorom o doživotnom uzdržavanju.
Potpisale su ga kako bi se zaštitile od prevaranata.

“Koliko god nisam otvara vrata – stalno problemi, telefonski
zovu, pa nude svašta – nikad ne znaš, svašta se događa i jako sam
bila nesigurna”, kaže Slavica Vučičević iz
Zaprešića.

Do te mjere da se bojala izaći iz stana, kako ne bi postala žrtva
onih koji se žele dočepati svega što ima.

“Da se ne bi to dogodilo, bez obzira što sam ja jedinica i sve
bih naslijedila, ali da ona ima mir da ju netko ne bi prevario i
da ja imam mir da ne bi bila prevarena. I onda smo napravili o
doživotnom uzdržavanju, tako da je ona vlasnik nekretnine za
svoga života”, objašnjava Nada Balija iz
Zaprešića.

Za starije su osobe vrlo su rizični ugovori o dosmrtnom
uzdržavanju jer se vlasništvo nad imovinom odmah prenosi na drugu
osobu, dok je kod doživotnog uzdržavanja to moguće tek nakon
njihove smrti.

“Zaista životno ugrožava jer se dovodimo do situacije da osoba
koja sklopi taj ugovor, a druga strana ga ne poštiva, ostane i
bez imovine i bez uzdržavanja i na kraju u svojim poznim godinama
ostanu na cesti”, tvrdi voditeljica pravnog savjetovališta u
Sindikatu umirovljenika Hrvatske, Štefica Salaj.

Takvi su ugovori dio organizirane pljačke i lihvarskog biznisa,
pa se mnogi zalažu za njegovo ukidanje.

“Znaju biti žrtve doslovno organiziranih klanova koji vrebaju na
njih putem bolnica, putem zajedničkih aktivnosti koje djeluju
posve bezazleno u nekoj lokalnoj zajednici ili kroz neke projekte
kako bi doznali koji umirovljenik ima nekretninu koja bi njima
bila zanimljiva””, kaže Nina Popović,
voditeljica programa aktivnog starenja u Zagrebačkoj županiji.

Na godinu se takvih ugovora potpiše oko 7 i pol tisuća.

“Zbilja nije jasno o čemu je tu riječ niti koja je razlika, tako
da već jednostavna promjena imena može značiti i puno bolje
razumijevanje”, kaže pučka pravobraniteljica Tena
Šimonović Einwalter.

No čak i da poznajete razliku u ugovorima, ako dobro ne čitate –
lako možete postati žrtva.

“Ljudi nekad nazovu ugovor takvim imenom da je to primjerice
ugovor o doživotnom uzdržavanju, ali sadržajno on bude ugovor o
dosmrtnom uzdržavanju. Ne smije se zaboraviti da bez obzira kako
vi dokument nazovete, bitan je njegov sadržaj”, tvrdi Salaj.

Promjena imena, Zakona, ali i pokretanje javnog registra osoba
koje se brinu o starijima, trebalo bi odvratiti one koji nemaju
dobre namjere.

“Treba uvesti reda u te ugovore, treba promijeniti i Zakon o
obveznim odnosima i Zakon o parničnom postupku, treba učiniti
cijelo ovo područje – transparentnijim i jasnijim”, smatra
Šimonović Einwalter.

Dok se Zakon ne promijeni ovise o dobroj volji onoga koji ih
uzdržava, i nadi da će se pridržavati ugovora. U protivnom su
osuđeni na sudove, a kraj postupka često i ne dožive.

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari