Nova povećanja referentne kamatne stope mogla bi dovesti do značajnog rasta otplata kredita
Imate li kredite vezane uz euro – čeka vas nova borba. Povećanjem
referentnih kamatnih stopa za čak tri četvrtine postotnog poena,
najviše i najbrže će biti pogođeni građani koji imaju baš takva
zaduženja. Iz HNB-a jučerašnju objavu nazivaju najvećim
zaoštravanjem u posljednjih 40 godina i upozoravaju, ako se
nastavi, otplate kredita će se značajno povećati.
Novo povećanje referentnih kamatnih stopa – zvuči strašno iz usta
prve žene Europske središnje banke, no Hrvati nisu zabrinuti.
Sve je pod kontrolom, kaže i hrvatski premijer. Odluka je
najavljena i planirana s ciljem obuzdavanja inflacije.
“To je jedna od najumjerenijih i najuobičajenijijih mjera i
mehanizama koji se poduzima na antiinflatornoj politici koju radi
ECB i to je dobro”, tvrdi Andrej Plenković,
predsjednik Vlade.
Čak 62 posto kredita hrvatskih građana je s fiksnom ili
kombiniranom kamatnom stopom. Većina onih s promjenjivom vezana
je uz nacionalnu referentnu stopu, a 18 posto je vezano uz
euribor. Upravo oni će biti najviše i najbrže pogođeni povećanjem
kamatnih stopa. Treće povećanje u od rujna je očekivana, ali
prilično agresivna mjera tvrde iz HNB-a.
“Mi nismo imalo ovako naglo zaoštravanje financijskih uvjeta u
proteklih 40 godina sigurno. U Hrvatskoj to tek počinjenom
vidjeti, taj val zaoštravanja financijskih uvjeta je odgođen i
usporen postupkom ulaska u Europodručje”, poručuje Vedran Šošić,
glavni ekonomist HNB-a.
Ipak, upozoravaju – nova povećanja referentne kamatne stope mogla
bi dovesti do značajnog rasta otplata kredita.
Prema njihovom izračunu ako euribor poraste još tri postotna
boda, otplate 28 posto kredita mogle bi porasti za više od 7.800
kuna godišnje. Najviše bi bili pogođeni krediti s dugim rokom
otplate. Onima kojima je ostalo 20 godina vraćanja kredita,
godišnje bi plaćali prosječno gotovo 10 tisuća kuna više.
Iako je Lagarde najavila nova povećanja kamatne stope,
analitičari smatraju da će inflacija usporiti, pa potrebe za
većim intervencijama neće biti.
“Bez obzira na to što trenutno ulazimo u zimsko razdoblje, da
cijene energenata isto imaju tendenciju snižavanja, tako da
osobno vjerujem da inflacijski trendovi će biti snižavanje u
sljedećih nekoliko mjeseci”, objašnjava Hrvoje
Japunčić, ekonomski analitičar.
No, da ne bi o tome brinuli, najbolje je kamatnu stopu fiksirati.
Iako ni to više nije povoljno.
“Prije dvije godine su vam nudili fiksne kamatne stope do tri
posto, a vjerojatno vam sad neće ponuditi fiksnu ispod pet
posto”, izjavio je Boris Lalovac (SDP), saborski
zastupnik.
Nepovoljniji krediti i teže zaduživanje znače i opadanje
investicija, te usporavanje gospodarstva. Recesija u 2023. sve je
manje prijetnja, a sve više realnost. No, radna mjesta bi trebala
biti sigurna.
“Neće se ići na značajna otpuštanja već će se ići prema
prijedlozima korekcije dohodaka, ali zaposlenike će zadržavati iz
razloga teškoće nalaska u trenucima oporavka”, tvrdi Japunčić.
Neizvjesna financijska situacija ovisi o čitavom nizu faktora.
Koliko loše će biti u budućnosti, spada u sferu nagađanja. No, da
će prije biti lošije nego postane bolje, u to nema sumnje.