Savjetnik sindikalnog pregovaračkog tima Matija Kroflin kaže kako iznos neto plaća ovisi o osobnim odbicima pojedinca, o tome gdje živi, je li obveznik plaćanja prireza, o olakšicama za djecu...
U srijedu navečer premijer Andrej Plenković je,
nakon sastanka s predstavnicima sindikata državnih i javnih
službi, objavio da je pao dogovor i da će osnovica plaća
zaposlenima u javnom sektoru rasti za šest posto s 1. listopada,
a od travnja iduće godine za još dva posto. Također je dogovoreno
i povećanje božićnice s 1500 na 1750 kuna, povećanje regresa s
1500 na 1750 kuna, te dara za dijete s 600 na 754 kune. No,
koliko će porasti neto iznosi plaća?
Savjetnik sindikalnog pregovaračkog tima Matija
Kroflin kaže kako iznos neto plaća ovisi o osobnim
odbicima svake pojedine osobe, o tome gdje živi, je li obveznik
plaćanja prireza, o olakšicama za djecu i ostalog, ali da se
ugrubo može reći kako će porast neto plaća biti za polovicu
manji.
U prosvjeti, piše N1, za samca u Zagrebu sadašnja plaća
učitelja ili nastavnika s 20 godina radnog staža je otprilike
7700 kuna neto. S povećanjem od šest posto, njemu će plaća u neto
iznosu porasti za oko 400 kuna, a uz dva posto povećanja u idućoj
godini – ukupno 540 kuna. Prosječna plača srednjoškolskog
profesora s 20 godina staža je 7400 kuna, a povećanje od šest
posto donijet će mu 444 kune više u neto iznosu, dok će profesor
početnik, s plaćom od 6200 kuna, dobiti povećanje u iznosu od 372
kune. Spremačica s 30 godina radnog staža sada ima plaću 4126
kuna, a prema predloženom povećanju, neto dohodak bi joj porastao
za 190 kuna.
Pomoćnik ministra rada, mirovinskoga sustava, obitelji i
socijalne politike Dražen Opalić jutros je u
emisiji Hrvatskog radija “U mreži Prvog” kazao kako je Vladina
ponuda povećanja primanja za 240.000 državnih i javnih službenika
korektna i održiva za državni proračun. Kada se gleda masa plaća
i povećanje materijalnih prava, to na godišnjoj razini znači
iznos veći od 3,7 milijardi kuna.