Kao razlog za poskupljenje dizela njegov je manjak na tržištu, što se pravda ratom u Ukrajini, sankcijama Rusiji, ali i odlukom zemalja izvoznica nafte okupljenih u OPEC-u da smanje proizvodnju iako je Europa tražila suprotno
Kako stvari stoje, od sutra će građani u Hrvatskoj dosta skuplje
plaćati naftne derivate. Naime, Tportal piše kako će litra dizela poskupjeti
za 1,2 kune, na 13,5 kuna. Nadalje, premium dizeli, čija cijena
nije regulirana Vladinim uredbama, već se prodaju po cijenama
koje dosežu 14,5 kuna te bi od sutra mogli skočiti i na više od
15 kuna, tj. na okrugla dva eura.
Benzin (E95) bi s druge strane trebao poskupjeti pedeset lipa po
litri, što bi mu moglo pogurati cijenu na 11,22 kune po litri.
Kao razlog za poskupljenje dizela njegov je manjak na tržištu,
što se pravda ratom u Ukrajini, sankcijama Rusiji, ali i odlukom
zemalja izvoznica nafte okupljenih u OPEC-u da smanje proizvodnju
iako je Europa tražila suprotno, piše Tportal.
Na svjetskim su tržištima cijene nafte prošloga tjedna znatno
pale jer trgovce zabrinjavaju povećani rizici od recesije u nizu
gospodarstava, što bi moglo izazvati slabljenje potražnje za
‘crnim zlatom’.
Cijena barela na londonskom tržištu pala je prošloga tjedna 6,4
posto, na 91,63 dolara, dok je na američkom tržištu barel
pojeftinio 7,6 posto, na 85,60 dolara.
Međunarodni monetarni fond (MMF) prošloga je tjedna u jesenjim
prognozama upozorio da će trećina svjetskog gospodarstva
vjerojatno zabilježiti pad u ovoj ili idućoj godini zbog pada
realnog dohotka i rasta cijena.
MMF procjenjuje da će svjetsko gospodarstvo ove godine porasti za
3,2 posto, dok bi se u idućoj godini rast mogao usporiti na 2,7
posto.
U SAD-u, Kini i eurozoni aktivnosti će gotovo stagnirati,
procjenjuje MMF.
Zbog moguće recesije, Međunarodna agencija za energiju (IEA)
snizila je prognoze rasta potražnje za naftom u ovoj i sljedećoj
godini, nadovezavši se na snižene procjene Organizacije
zemalja-izvoznica nafte (OPEC). “Cijene su pritisnule znatno
snižene prognoze potražnje (za naftom), u prvom redu u idućoj
godini”, kažu analitičari Commerzbanka.
Prije 10-ak dana OPEC i njegovi saveznici potaknuli su rast
cijena nafte odlukom o smanjenju proizvodnje od studenoga za dva
milijuna barela dnevno.
IEA objašnjava da neke članice u proteklom razdoblju nisu uspjele
realizirati kvote, što znači da će OPEC+ zapravo smanjiti
proizvodnju za milijun barela dnevno.
Trgovci prate i situaciju u Kini, koja strogim mjerama nastoji
suzbiti novi val zaraze covidom-19. Broj zaraženih malen je prema
globalnim standardima, ali Kina provodi politiku nulte
tolerancije na koronavirus, što koči gospodarske aktivnosti, a
time i potražnju za naftom.
A usporit će se i rast američkog, najvećeg svjetskog
gospodarstva. Jer, inflacija u SAD-u i dalje se kreće oko
najviših razina u 40 godina, pa se procjenjuje da će američka
središnja banka Fed na dvodnevnoj sjednici 1. i 2. studenoga
ponovno, već četvrtu sjednicu zaredom, povećati ključne kamate za
agresivnih 0,75 postotnih bodova.
Nakon što su prošle godine cijene nafte skočile više od 50 posto,
zahvaljujući oporavku gospodarstava od koronakrize, od početka
ove godine porasle su gotovo 20 posto, što je ponajviše
posljedica rata u Ukrajini.