OTKRIVENO 7 LAŽNJAKA

Lažna vina ozbiljan su problem za prave vinare: Mogu li se ona prepoznati već na polici?

Ilustracija (Žarko Bašić/PIXSELL)

Kad mislite da znate što pijete - možda ipak ne znate. Poljoprivredna inspekcija otkrila je u prodaji lažno vino. Čak njih sedam

Francuzi kažu da se u vodi vidi lice, a u vinu čovjekovo srce.
No, što onda kada vino nije vino.

Bojom, mirisom i okusom “lažno” vino mogu prepoznati samo
iskusni, piše RTL.

“Vino nema prejako tijelo, ako je onako ‘vodenasto’ možemo
pretpostaviti, ali ne možemo ništa dokazati”, kazao je
Petar Crvik, enolog i vinar.

To može jedino laboratorijska analiza stabilnih izotopa u vinu.

“Pomoću njih se može utvrditi dodatak šećera i vode u vinu što
nije dozvoljeno i također se može potvrditi da li je podrijetlo
šećera iz šećerne repe ili šećerne trske”, kazala je
Renata Leder iz Centra za vinogradarstvo,
vinarstvo i uljarstvo, HAPIH.

Poljoprivredni inspektori Državnog inspektorata zatražili su
analizu 14 vina. A ona je pokazala kako je lažnih njih 7. Dva
dolaze iz Hrvatske, jedno iz Bosne i Hercegovine, a 4 iz Kosova.
Uvezena vina trećih zemalja označena su kao Rajnski rizling,
vranac i graševina.

A graševina je najzastupljenija sorta u Hrvatskoj. Dolazak lažnih
vina na tržište jak je udarac za vinare.

“Tu ne samo da nanose štetu nama hrvatskim vinarima nego sigurno
i potrošačima koji su sve više educiraniji i imaju kulturu stola
i poznaju vino. Tako da u principu se dira i u nekakvu njihovu
opću kulturu”, kazao je Igor Deak, enolog i
vinar.

U prošloj godini u Hrvatsku je uvezeno gotovo 9 milijuna litara
vina. Najviše iz Sjeverne Makedonije, zatim Kosova i Italije.
Cijena tog vina uglavnom je niža, ali vino jeftinije od 20 kuna,
kažu vinari, već treba biti sumnjivo.

“Čim je nešto toliko prejeftino.. Mi vinari znamo kolika je
cijena koštanja od proizvodnje grožđa do repromaterijala, boce i
čepa. Znači troškovi su ulazni samo sigurno po boci 15-ak kuna
tako da ne možemo davati vino za 20 kuna po boci”, kazao je Deak.

Lažno vino niže je kvalitete, a ono se uglavnom radi od ostatka
ostataka.

“Masulj koji je jednom već iskorišten za proizvodnju normalnog
vina, da se na njega doda voda i šećer i da se izvuče ono malo
što je još ostalo boje i ostalih sastojaka”, objašnjava Crvik.

Državni inspektorat napominje kako su inspekcijski postupci još u
tijeku jer za sada je dvoje proizvođača zatražilo drugu analizu.
A vinari svakako preporučuju – pij malo, pij dobro!

Preporučeno
Imate zanimljivu priču, fotografiju ili video?
Pošaljite nam na mail redakcija@sib.hr ili putem forme Pošalji vijest
Komentari