Prema broju svih kupoprodajnih transakcija ostvarenih u 2021. godini, izdvaja se grad Zagreb s gotovo 15 tisuća kupoprodaja, zatim Zadar i Split s po više od dvije tisuće te Rijeka s dvije tisuće. U kontinentalnom dijelu zemlje Osijek vodi s 1874 kupoprodaje
Lani je u Hrvatskoj prodano 30 tisuća stanova i apartmana te 17
tisuća obiteljskih kuća čija je ukupna vrijednost bila 35
milijardi kuna, piše Večernji list.
U Zagrebu je srednja cijena lani prodanih stanova skočila oko 9
posto, na Kvarneru 13 posto, rekorderu Zadarskoj županiji čak 124
posto, dok su u Sisačko-moslavačkoj županiji cijene pale 40
posto. Naravno, zbog potresa.
U sve oblike nekretnina lani je uloženo 50 posto više sredstava
nego 2020. godine, ukupno 60 milijardi kuna, odnosno 14 posto
hrvatskog BDP-a. Išlo je sve kao po loju, od parkirališnih mjesta
do građevinskog i poljoprivrednog zemljišta te vikendica, tako da
se broj kupoprodajnih transakcija povećao 30 posto, na 133
tisuće, objavilo je Ministarstvo graditeljstva u suradnji s
Ekonomskim institutom.
Osijek prednjači u kontinentalnom dijelu zemlje
Prema broju svih kupoprodajnih transakcija ostvarenih u 2021.
godini, izdvaja se grad Zagreb s gotovo 15 tisuća kupoprodaja,
zatim Zadar i Split s po više od dvije tisuće te Rijeka s dvije
tisuće. U kontinentalnom dijelu zemlje Osijek vodi s 1874
kupoprodaje.
Svaka druga kupoprodaja, isključi li se grad Zagreb, odvijala se
u samo 21 posto hrvatskih gradova i općina. Kažu da su pored
većih gradova živnula i njihova susjedna područja, poput općine
Viškovo u blizini Rijeke te grada Solina u blizini Splita.
Kupoprodaje građevinskog zemljišta dominiraju u priobalnom pojasu
izvan većih gradskih naselja te u dijelu zaleđa Istre i srednje
Dalmacije, dok u ostalim dijelovima Hrvatske prevladavaju
kupoprodaje poljoprivrednog zemljišta.
Povećanje od milijardu kuna
Inače, vrijednost lani prodanog poljoprivrednog zemljišta bila je
2,4 milijardi kuna, što je povećanje od gotovo jedne milijarde
kuna u godini dana. Sredinom iduće godine istječe zabrana prodaje
poljoprivrednog zemljišta strancima, a državna analiza pokazuje
da je u 2021. godini poljoprivredno zemljište bilo najskuplje na
Jadranu.
Srednju cijenu veću od 200 kuna po četvornom metru imaju Dugi Rat
(270 kuna) te Okrug (250 kuna). U jedanaest jedinica lokalne
samouprave medijalna cijena poljoprivrednog zemljišta kretala se
u rasponu od 101 do 200 kuna po m2, i to u Pašmanu, Hvaru,
Makarskoj, Murteru – Kornatima, Omišu, Trogiru, Baškoj Vodi,
Podstrani, Loparu, Podgori i Splitu.
Još je tridesetak mjesta uz Jadran s cijenama od 51 do sto kuna
po m2. U preostalih 448 općina i gradova medijalne cijene livada
i oranica bile su 50 kuna i manje za kvadrat, piše novinarka
Večernjeg lista Ljubica Gatarić.