Popis je napravljen i ne može se ispravljati i preostaje za sljedeći bolje pripremiti pitanja
Vjernik – tako se na pitanju o vjeri izjasnilo 61 posto
stanovnika općine Zmijavci. Sad, problema ne bi bilo da su oni
jedini koji su pitanje krivo shvatili, ali priča nam jedan od
popisivača iz zadarskog predjela – daleko je od toga.
“Zapravo bi odgovarali na vjeroispovijest da su Hrvati”, govori
za RTL jedan popisivač iz zadarskog predjela.
Stvar je u tome, objašnjava Stjepan
Šterc – da u sastavljanju pitanja za popis
stanovništva nije bio angažiran niti jedan demograf.
“Tu opcije nije trebalo uopće otvorit. Oni se sad vade da je to
nekakav zakonski uvjet. Naravno da to nije zakonski uvjet niti je
to tražio Eurostat”, kazao je Šterc.
A nije vjeroispovijest jedina bunila ljude. Pitanje od 5 redova o
naknadi u novcu ili naturi dovodila je do toga da su ljudi
govorili stavi kako su riješili i drugi, priča popisivač ili
bi samo vikali ne, ne, dalje.
“Ti su ljudi na neki način ispali nezaposleni, iako je na kraju
opet bilo pitanje zaposlenja. Evo taj dio meni još uvijek nije
jasan. Gdje nema neke osobe u slučaju da ne živi tu mi bi trebali
sami procijeniti kvadrate tog objekta i zaključivali koliko soba
ima ta kuća bez da uđemo unutra. Došao sam ispred, pogledao kuću
i otprilike stavite kvadraturu i broj soba”, kazao je popisivač.
Čujemo prigovore da neki ljudi uopće nisu popisani, da cijele
obitelji nisu popisane; pa tome pribrojimo probleme s aplikacijom
koja se rušila. Postavlja se pitanje mogu li rezultati uopće biti
ispravni?
“Garantiram da smo prikupili podatke, obradili i objavili ih i da
su svi podaci koji su objavljeni točni i relevantni”, kazala
je Lidija Brković, glavna ravnateljica
Državnog zavoda za statistiku.
A ispadnu li podaci zaista točni i relevantni to za sada najviše
mijenja manjinama. Primjerice u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji
gdje su i Česi i Srbi kojih više nema 5 posto izgubili pravo na
mjesto zamjenika župana.
“Pozicija nam je omogućavala vidljivost, međusobnu informiranost
i na neki način most između regionalne uprave i češke nacionalne
manjine. Moramo sjesti i napraviti dubinsku analizu po svim
naseljima da vidimo je li bilo kakvih nelogičnosti”, kazala
je Tanja Novotny Golubić, zamjenica župana
Bjelovarsko-bilogorske županije iz redova češke nacionalne
manjine.
Je li onda popis za izbore kriv prema kojem je samo Srba lani
bilo 870 više.
“Ljudi su se javljali da ih nitko nije obišao, da ih nitko nije
pitao vezano uz popis stanovništva s obzirom da su to ruralne
sredine, sela koja su bila ratom pogođena. Imamo i dosta ljudi
koji se ne žele izjasniti”, kazao je Saša
Lukić, zamjenik župana Bjelovarsko-bilogorske županije
iz redova srpske nacionalne manjine.
U Vukovaru je srpska nacionalna manjina spala na manje od trećine
stanovništva, pa je u pitanje dovedeno korištenje srpskog jezika
i ćiriličnog pisma. Iako se radi o običajnom pravu koje se ne
ukida samo tako SNV neslužbeno najavljuje reakciju.
Šterc je komentirao što mogu napraviti oni koji nisu zadovoljni
ili tvrde da nisu popisani te kazao da ti ljudi ne mogu osporiti
popis stanovništva.
A da je svijet idealan sve se u Vukovaru, ako se pita ustavne
stručnjake koji se zasad ne bi petljali u problematični popis,
moglo riješiti kao u Istri, običnom promjenom statuta.