Evo kolike su plaće direktora u državnim firmama i agencijama
Nakon ‘pljačke stoljeća’ Mađari su otišli iz Uprave Ine, ali tri
hrvatska člana se ne daju. Jer, ako sami daju ostavke onda neće
dobiti otpremnine. Ali ako ih se smijeni, onda bi mogli.
Makar Plenković najavljuje da otpremninu neće dobiti, činjenica
je da im u ugovorima lijepo piše da na to imaju pravo. I nisu
jedini. Kako javlja RTL Direkt, stotine direktora, članova uprave
raznoraznih državnih firmi i agencija imaju taj klasični zlatni
padobran u svojim ugovorima. Kakve plaće i kakve padobrane imaju
vlasnici državnih firmi, time se pozabavila Silvana
Menđušić za
RTL Direkt. Tema je kadroviranje u državnim tvrtkama.
“I onda to dovodi do toga da se ljudi koji možda nešto i znaju,
uopće ne kandidiraju jer znaju da je naštimano. Ako niste dobili
mig iz politike, nećete se niti javiti na natječaj”, komentirao
je Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u Zagrebu.
Ekonomski analitičar Vuk Vuković ovako to
objašnjava: “Uvijek se radi o kasti istih ljudi i ako malo
pogledate te biografije, to su uvijek ljudi koji idu iz jednog
regulatornog tijela u drugo, pa u javnu firmu, pa sve do
ministarskih pozicija.”
Šef Hrvatskih šuma ima plaću od 31.000 kuna
RTL Direkt je provjerio po imovinskim karticama kako se kreću
primanja šefova državnih poduzeća i agencija. Evo nekih:
Direktor HROTE-a – Boris Abramović po imovinskoj
kartici ima 22 i pol tisuće kuna. No, problem je što je tu svotu
u kartici nije ažurirao od 2015. godine. Zaboravio je u imovinsku
karticu unijeti novi iznos i predsjednik uprave HEP-a
Frane Barbarić. Ta koju je prijavio prije četiri
godine iznosi 22.900. Po podacima iz imovinske ima manju plaću od
Kristijana Pavića izu ACI-ja. U Hrvatskim
željeznicama primanja predsjednika uprava kreću se oko 25 tisuća.
Šef Hrvatskih šuma Krunoslav Jakupćić ima 31
tisuću, a Janafa oko 29 tisuća. Prvi čovjek
Hrvatske pošte Ivan Čulo ima sličnu plaću.
‘Puno, ali i premalo’
Je li to puno ili malo?
“Puno s obzirom na kapacitet ljudi koji obavljaju te funkcije,
ali opet je premalo da privuče bolji kvalitet ljudi”, navodi za
RTL Direkt ekonosmki analitičar Vuk Vuković.
No visoke plaće, otpremnine i bonusi nisu pitanje morala…
“Tu je prije svega pitanje odgovornosti onoga tko je te ljude
postavio, a nije ugradio nikakve mehanizme da u slučaju nekih
nepodopština ostanu bez otpremnina. To je trebalo staviti u
ugovore”, nalazi rješenje Vedran Đulabić s Pravnog fakulteta u
Zagrebu.