Očito je prošlo vrijeme kada je vožnja "na dizel" bila jeftinija
Vlada je u utorak donijela novu Uredbu o utvrđivanju najviših
maloprodajnih cijena naftnih derivata prema kojoj je litra
benzinskog goriva pojeftinila 57 lipa i sada košta 10,62 kune, a
s druge strane litra dizelskog goriva poskupjela je 54 lipe i
cijena mu je 12,89 kuna. Razlika u cijeni sada je zaista osjetna
– dizel košta čak 2,27 kuna više nego eurosuper, što je
nesumnjivo šok za sve s vozilima na dizelski pogon.
Očito je prošlo vrijeme kada je vožnja “na dizel” bila jeftinija.
U jesen 2018. godine dizel je na hrvatskim crpkama drugi put u
povijesti cijenom premašio benzinska goriva. Tada nije bilo
(post)pandemijske krize, sukob u Ukrajini intenzitetom nije bio
ni blizu sadašnjem kao ni energetski rat Zapada i Rusije. Tada je
viša cijena dizelskih u odnosu na benzinska goriva bila tumačena
osuvremenjivanjem rafinerija i njihovim okretanjem preradi lakših
goriva. Na tržištu je bilo sve više benzina, a sve manje dizela,
što je dovelo do njegova poskupljenja.
O razlozima aktualnog nerazmjera cijena benzina i dizela portal
net.hr pitao je naftnog stručnjaka
Davora Šterna, koji je nekoć bio i direktor Ine
i ministar gospodarstva. On nam je rekao da nekog konkretnog
objašnjenja naprosto nema.
“Cijena se formira na burzama. Ako je na burzi manje dizela, a to
može biti iz raznih razloga, tada dođe do disproporcije pa ljudi
koji troše dizel moraju platiti veću cijenu. Nekog logičnog
objašnjenja industrijske prirode više nema”, kazao je Štern.
Naglašava da je dizel uvijek bio jeftiniji od benzina, ali da
više nije tako.
“Prije nekoliko godina rafinerije su se obnavljale, a dizel se
smatrao – i smatra se – manje kvalitetnim gorivom pa je bio
jeftiniji od benzina. Onda su svi pokušavali proizvoditi više
benzina kako bi ostvarili veću dobit pa je dizel ‘prehitio’
benzin i došlo je do te anomalije. I dalje je jeftinije
proizvesti dizel, nego benzin. Ali, kad vlada nestašica i jednog
i drugog, onda cijenu više ne određuje vrijednost proizvoda, nego
njegova dostupnost. Jednostavno rečeno, roba koje nema uvijek je
skuplja”, ustvrdio je Štern.